Tko je bio četnik Slavko Aleksić: Njegovi ljudi su sijali smrt, a on nije kažnjen
U Trebinju je danas preminuo Slavko Aleksić, jedan od najozloglašenijih četničkih komandanata iz razdoblja rata u Bosni i Hercegovini i simbol terora nad civilima tijekom opsade Sarajeva. Iako nikada nije osuđen za ratne zločine, njegovo ime ostaje trajno upisano u najmračnije stranice povijesti glavnog grada BiH.
Aleksić je rođen 1956. godine u Bogdašićima kod Bileće, no veći dio života proveo je u Sarajevu, gdje je studirao pravo i radio u pošti. Politički se aktivirao krajem osamdesetih, a 1990. godine bio je jedan od osnivača četničkog pokreta u Sarajevu i član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.
Komandant straha na Grbavici
Nakon početka rata u BiH, Aleksić je preuzeo zapovjedništvo nad takozvanim "Novosarajevskim četničkim odredom" Vojske Republike Srpske, čije je sjedište bilo u sarajevskom naselju Grbavica. Titulu četničkog vojvode dodijelio mu je Vojislav Šešelj 13. svibnja 1993. godine, a kasnije i Momčilo Đujić.
Njegov odred držao je položaje na nekima od najozloglašenijih točaka opsade, uključujući i liniju razgraničenja kod Židovskog groblja, odakle su snajperisti sijali smrt po gradu. Svjedoci pred Haškim sudom opisivali su kako su Aleksićevi borci, prepoznatljivi po dugim bradama i četničkoj ikonografiji, bili dio vojne sile koja je terorizirala preostale nesrpske civile na Grbavici.
Prema iskazima, prisilni rad, pljačke i ubojstva bili su svakodnevica u područjima pod njihovom kontrolom. Jedan od svjedoka na suđenju Šešelju izjavio je kako su zarobljeni civili bili prisiljeni kopati rovove za četnike upravo na položajima iznad Židovskog groblja, s kojih se pružao savršen pogled na centar Sarajeva.
Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je Grbavica pripala Federaciji BiH, Aleksić je u ožujku 1996. godine odigrao ključnu ulogu u egzodusu srpskog stanovništva iz tog dijela grada. Predvodio je povlačenje Vojske Republike Srpske, ali i organizirao masovno iseljavanje Srba, u atmosferi straha i pritiska. Tom prilikom je organizirao i simbolično iznošenje križa s Grbavice na Vraca i Miljeviće, što je bio završni čin kontrole nad tim sarajevskim naseljem.
"Sarajevo Safari"
Iako je njegovo ime spominjano u brojnim istragama i svjedočenjima o ratnim zločinima, Slavko Aleksić nikada nije odgovarao za svoju ulogu u opsadi Sarajeva. Sud Bosne i Hercegovine osudio ga je 2022. godine na pet mjeseci zatvora zbog poticanja na nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju tijekom okupljanja Ravnogorskog pokreta u Višegradu 2019. godine. Kazna mu je kasnije preinačena u novčanu, u iznosu od oko 7.670 eura.
Posljednjih godina Aleksićevo ime ponovno je dospjelo u fokus javnosti zbog afere "Sarajevo Safari". Pojavile su se optužbe da su bogati stranci tijekom opsade plaćali velike iznose novca kako bi s položaja Vojske Republike Srpske pucali na civile. Prema tim tvrdnjama, u Aleksićevom odredu kao "ratni dobrovoljac" boravio je i današnji srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Domagoj Margetić i beogradski odvjetnik Čedomir Stojković tvrdili su da je upravo Aleksić bio ključni svjedok koji je mogao otkriti istinu o Vučićevoj ulozi te da su ga srbijanske tajne službe zbog toga sklonile iz BiH.