Walmart vrijedi otprilike kao Švedska, Shell kao Meksiko, Hrvatska vrijedi otprilike kao nekih 40 posto Sberbanke. Posljednji izvještaj svjetske organizacije Global Justice Now otkriva da je u današnjem svijetu 10 najvećih svjetskih korporacija ekonomski snažnije od čak 180 država svijeta od njih 195. Štoviše, od 100 najvećih svjetskih ekonomskih subjekata, njih čak 69 su korporacije. Još gore je stanje kad se uzme u obzir 200 najvećih svjetskih gospodarskih subjekata, jer tada kojekakve korporacije čine čak 153 njih, a države samo 47. Što se mjesta Hrvatske u takvom svijetu tiče, prihodi Walmarta iz 2015. bili su takvi da su ukupni hrvatski nacionalni prihod mogli "kupiti" oko 24 puta.

Nick Dearden, direktor Global Justice Now, objasnio je u priopćenju organizacije kakav utjecaj na svijet ima ovakvo ekonomsko stanje: "Ogromno bogatstvo i moć tih korporacija u samoj je srži brojnih svjetskih problema, od rastuće nejednakosti do klimatskih promjena. Današnja utrka za što bržom zaradom udar je na ljudska prava milijuna ljudi na planetu. Naše brojke svjedoče da je problem iz godine u

godinu sve gori." Global Justice Now je inače organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, pa je tako objava izvještaja u ovom trenutku direktan pritisak na vladu u Londonu kako bi potpisala dokument UN-a u pripremi, na kojem je do sada odbila surađivati, a kojim bi se multinacionalne kompanije jednim UN-ovim dokumentom pravno obavezale na poštivanje široke lepeze ljudskih prava diljem svijeta.

U svom istraživanju organizacija se koristila podacima CIA-e i Fortune Global 500, a kompletnu top listu najvećih svjetskih ekonomskih subjekata, na kojoj se smjenjuju države s korporacijama, možete vidjeti u dokumentu ovdje. Hrvatska je kao 265. rangirana u skupinu ekonomija, nacionalnih i korporacijskih, ispod 252. mjesta gdje više nije imalo smisla nabrajati privatne korporacije. Iz dokumenta se vidi da su najmoćnije nacionalne ekonomije – SAD, Kina, Njemačka, Japan, Francuska, V. Britanija, Italija, Brazil i Kanada – zauzele prvih devet mjesta, a onda se počinju pojavljivati multinacionalne kompanije. I to sve češće što se lista dalje nastavlja.

Tako se u top 20 nalazi čak pet multinacionalki, pa bi se cinično moglo primijetiti da bi u neoliberalno globaliziranom svijetu iz skupine G20 moglo izbaciti pet država i ubaciti pet korporacija. Među onih 10 najvećih korporacija, čak četiri su naftni divovi, multinacionalne kompanije koje zarađuju na nafti, danas osnovnom zagađivaču atmosfere s CO2 i jednom od glavnih razloga, ako ne i glavnom razlogu za mnoštvo ratova diljem svijeta danas. Slijede banke, veliki proizvođači automobila, odnosno kompanije od kojih mnoge imaju vlastiti ogroman popis zločina nad čovječanstvom. Apple, koji je još i vrlo blag slučaj, na popisu je 15., a od te korporacije Republika Irska potražuje 13 milijardi eura neplaćenog poreza.