Šaroliko društvo kontroverznih poduzetnika onih protiv kojih se vode istrage, nekad moćnih političara, propalih investitora koji su obećavali elitne vile i stanove, tvrke iz Cipra, Švicarske... 

Alarmantni podaci o novcu dodijeljenog putem kredita

To su vlasnici 20 tvrtki bez zaposlenih kojima su banke odobrile dvije milijarde kuna kredita. 24sata su došli do popisa najvećih dužnika koji teško da će ikad vratiti svoje kredite. Ali dvije milijarde “sprženih” kuna je tek kap u moru bankarskog novca koji je otišao na uglavnom propale projekte. 

Iako broj zaposlenih i prihod ne mora biti glavni kriterij uspješnosti za dobivanje kredita jer je i primjerice dvorana Arena Zagreb sagrađena preko tvrtke bez formalno zaposlenih, podaci se čine prilično alarmantnima. Čak 676 tvrtki bez ijednog zaposlenog duguje bankama 4,1 milijardu kuna. Još šest milijardi kuna duguju tvrtke koje imaju mizeran prihod od 100 kuna godišnje. 

Čak 30 posto loših kredita dodijeljeno je tvrtkama

Tvrtke s prihodima do samo 230.000 kuna duguju bankama 15 milijardi kuna. Ako je većina poslovala kao prvih 20 s te liste, banke će teško ikad vratiti svoj novac. Među ostalim, i podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je teško naplativih, loših kredita tvrtkama čak 30 posto. Znači, svaku treću kunu koju su dali sad ne mogu naplatiti, dok građani još prilično redovito vraćaju sve svoje kredite. 

Naši podaci pokazuju da ti nenaplativi krediti nisu nastali jer su proizvodne tvrtke izgubile tržište. Riječ je više o onome što se naziva špekuliranje. U prvih 20 tvrtki s dugovanjima od dvije milijarde kuna samo je jedna tvrtka koja je zapala u probleme zbog gradnje tvornice - Voće Royal. 

Banke podijelile previše rezičnih kredita

Ostali su, uz iznimku nekoliko stečajeva, redovito vezani za propale nekretninske projekte iz vremena građevinskog “booma”. Novac se slijevao iz stranih i domaćih banaka za kupnju zemljišta, gradnju nebodera, trgovačkih centara, stanova... Gotovo svaki tjedan mediji su objavljivali da će uskoro nići novi neboder ili kompleks vrijedan od 50 do 100 milijuna eura.

Na kraju je cijeli niz projekata ostao na suhom, a banke će pretrpjeti gubitke jer su prelagano i prerizično odobravale kredite te nisu mislile da će jednom doći kriza. Krajem travnja je prvi na te silne loše kredite upozorio ministar financija Boris Lalovac usred mučnih pregovora oko rješavanja problema dužnika u francima. Napao je banke da kukaju zbog gubitaka s građanima, a u biti građani plaćaju njihove loše odluke. 

Kredit tvrtki koja je pod istragom Uskoka

"Ne može biti rizik samo na teret građana. Cijelo vrijeme govorim o tome. Davali su tvrtkama bez prihoda milijarde kuna kredita, a kod građana je riječ o 300 milijuna kuna, koliki je trošak što smo fiksirali tečaj franka", rekao je ministar Lalovac.

Prva na listi tvrtki bez zaposlenih kojoj je odobreno 291,4 milijuna kuna kredita je kontroverzna Urba-jug. Postoje još tri slične tvrtke nazvane po stranama svijeta. Suvlasnik tvrtke je druga tvrtka, Studio X, opet poznata po istragama Uskoka o zamjenama zemljišta s Gradom Zagrebom. 

Uskok tereti zagrebačke pročelnike da su pogodovali Studiju X, koji je vodio Ante Barada, i još dvjema tvrtkama koje je vodio odvjetnik Davor Galetović. Afera je poznata pod imenom “Krašograd”, iako uključuje i mnogo širu razmjenu zemljišta. 

Trebali graditi i investirati

Barada koji je tada bio direktor Studija X i sad je pod istragom. Tvrtka je mijenjala još niz zemljišta sa Zagrebom. Inače, nije poznato da je Urba-jug bilo što i izgradila pa je nejasno zašto su dobili enormne kredit. Danas su u milijunskim gubicima.

I tvrtka Jankomir nekretnine, kojoj su odobreni krediti od 44 milijuna kuna, u suvlasništvu je odvjetnika Davora Galetovića kojega Uskok istražuje zbog zamjena zemljišta. Inače, Uskok je objavio da je šteta koju je Zagreb pretrpio kroz te razmjene - 69 milijuna kuna. Prvooptužena je pročelnica Ninoslava Zeković. 

Puno je tajanstvenija tvrtka Promissio, druga na popisu s dugom od gotovo 230 milijuna kuna. Oni trebaju sagraditi veliki trgovački centar, na Radničkoj cesti. Uz taj projekt imena Zagreb Mall trebao je niknuti i neboder, ali dosad nije ništa sagrađeno.

Digli kredit pa promijenili vlasnika

Prije sedam godina je investiciju od 150 milijuna eura najavio fond LS Property koji je bio u Londonu. Sad su vlasnici promijenjeni. Inače, zemljište na kojem projekt treba niknuti nekad je bilo djelomično u vlasništvu propalog Croatia busa. 

Ugovor o kupnji zemlje obećavao je milijunsku proviziju ako se u prostornom planu omogući gradnja. Ona je omogućena, ali projekt nije zaživio. Treća tvrtka po dugu je u vlasništvu Stipe Gabrića Jambe, bivšeg metkovskoga gradonačelnika koji je na udaru Uskokovih istraga zbog brojnih slučajeva. 

Dodijelili kredit iako su znali za loše poslovanje

Iako formalno nije upisan kao vlasnik, ranije je medijima priznao da on stoji iza tvrtke Sanabilis nekretnine koja duguje više od 208 milijuna kuna, a nema ni prihoda ni zaposlenih. Jambo je kupio od Dubrovnika, dok ga je vodila HDZ-ovka Dubravka Šuica, oko 200.000 kvadrata zemljišta za sport. Nakon kupovine postalo je građevinsko odlukom Grada i time mu je porasla vrijednost. Banke su sjele i na Jambinu privatnu imovinu zbog dugova. 

Još jedan bivši političar, Borislav Škegro, preko tvrtke Quaestus, koju je osnovao s partnerima, suvlasnik je tvrtke G-Klasa preko koje je kupovao zemljište u Klinča Selima. Regulator Hanfa i mediji su pisali o lošem poslu, no na kraju je sud dao pravo Škegrinim ulaganjima. 

Ljudi pod istragama ili osuđeni za mito povezuju se s još tri tvrtke s neslavne liste prezaduženih s propalim projektima. Sudski je utvrđeno da je Diego Ban više puta dao mito sucu od 25.000 eura kako bi mu se pogodovalo.

Investitori na meti zbog utaje poreza

Ban je vodio tvrtku Civitas Nova koja se bavila nautičkim turizmom, a još vodi Nautica Hotels and Resorts. Trebali su obnoviti hotel Župa, ali se ta investicija godinama odgađa i nije realizirana. No i oni koji su na meti slovenskih istražitelja te kojima se sudi u susjednoj državi zbog utaje poreza bili su “investitori” u Hrvatsku. 

Tvrtka Adria Lux bila je u vlasništvu Zorana Šalaje, a sad je suvlasnik Matej Kočiš. Obojica su bila pod istragama. Preko niza tvrtki Adria je trebala ulagati na Pagu. Inače, iako nije poznato koje su sve banke odobravale ovakve kredite, riječ je o gotovo svim eminentnim bankama u Hrvatskoj. U sklopu istrage u Austriji oko dijeljenja kredita Hypo banke na listi sumnjivih su se našle i tri s ovoga popisa: Civitas Nova, Urba-jug i Poyel. 

Tvrtke bez zaposlenih uobičajene

Vlasnik posljednje, Romeo Krešić, prijavio je Uskoku dio menadžmenta banke jer su tražili mito za puštanje tranši kredita. Postupak upravo traje. Među onim s velikim kreditima je i tvrtka Oblakoder Ivana Čalića, brata poznate sutkinje Ivane Čalić. Obećavao je neboder u Zagrebu, ali ga nije napravio.

Tu je i propali projekt outleta Sv. Helena čiji vlasnici su s Cipra, Prigorka Vlade Kolaka iz Sesveta. Bez ulaženja u pojedinačne slučajeve, Denis Čupić, koji vodi udrugu developera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, napominje da su tvrtke bez zaposlenih uobičajene za nekretninske projekte. 

Banke nisu računale na krizu

Investitori osnuju tvrtku koja vodi samo jedan projekt jer je tako mogu i lakše prodati. Čupić napominje kako su u vrijeme prije krize banke puno slabije procjenjivale rizik i lagano su dijelile kredite bez učešća vlasnika. 

"Nije se razmišljalo održivo. Imale su puno novca i lovili su se investitori. Krizu nitko nije očekivao. Sada se puno teže odobravaju krediti", kaže Denis Čupić.