Zamislite utrku u kojoj jednog od trkača svi ostali povremeno obilaze za cijeli krug, ali ga trener hvali jer, eto, barem ne trči u suprotnom smjeru?

Ova se priča može primijeniti na Hrvatsku. Barem kada je riječ o nekolicini ključnih ekonomskih parametara. Slika pokazuje HUP skor – kompozitni indikator 73 ekonomska pokazatelja u 12 područja (više detalja dalje u tekstu), od kojih je 61 međunarodno usporediv. Skor na bazi sva 73 pokazatelja je prikazan linijom. Iako je teoretski maksimum 100, vidimo kako se vrijednost za Hrvatsku poboljšava, ali na niskim razinama. Vrijednosti u kućicama pokazuju usporedivi HUP skor za 11 država Nove Europe 2018., koji je izračunat na temelju 61 usporedivog indikatora. Taj skor pokazuje koliko Hrvatska zaostaje.

Što je HUP skor?

HUP skor pomoću 73 pokazatelja mjeri rezultate reformi u dvanaest područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj: (1) produktivnost i konkurentnost, (2) fiskalna konsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) opterećenje gospodarstva, (5) otklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, (6) reforma pravosuđa, (7) reforme tržišta rada, (8) reforme obrazovnog,  zdravstvenog i mirovinskog sustava, (9) unaprjeđenje efikasnosti javnih poduzeća, (10) ponuda kapitala, (11) poduzetnička klima i (12) poticanje investicija. Skor se računa dva puta godišnje. Ovaj skor je preliminarni rezultat za 2018. Sastavljen je na temelju raspoloživih podataka do trenutka zaključenja dokumenta 20. studenog. Konačan skor za 2018. bit će objavljen na proljeće 2019.

HUP skor kombinira vremenske serije podataka koje objavljuju Eurostat, Državni zavod za statistiku, HNB i Ministarstvo financija s komparativnim međunarodnim podacima koji se objavljuju u Doing Business IFC-a i Svjetske banke, Globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma i drugim relevantnim međunarodnim usporedbama. Ukupno se koriste sedamdeset i tri pokazatelja, od toga šezdeset i jedan međunarodno usporediv. Tih šezdeset i jedan se računaju za deset novih članica EU iz srednje i istočne Europe i za Hrvatsku (EU11). Dakle, nije točna izjava ministra Darka Horvata u Temi dana 21. studenog da HUP skor kombinira samo Doing Business i GCI Svjetskog gospodarskog foruma. Ministar nije upoznat s metodologijom koja uključuje mnogo “tvrđih” podataka. Metodologija se može pročitati ovdje.

Nije dovoljno da Hrvatska napreduje u tom okviru; ako druge zemlje brže provode reforme i njihovi pokazatelji zbog toga brže rastu nego u Hrvatskoj, skor može pasti i kada apsolutna vrijednost nekog pokazatelja za Hrvatsku raste. Radi se, dakle, o relativnom pokazatelju brzine promjena. Skor na temelju užeg skupa od 61-og međunarodno usporedivog pokazatelja je za nijansu bolji od ukupnog skora (iznosi 38 bodova) i pokazuje da Hrvatska i dalje uvjerljivo zaostaje za drugim zemljama članicama iz Nove Europe u strukturnom pogledu.

Kako izgleda slika po područjima

Najveći rast bilježe područja produktivnosti i konkurentnosti i ponude kapitala, a najveći pad je zabilježen kod investicijskih i poslovnih barijera.

*Skor za 2018. je preliminaran.

Paučinasti dijagram još jasnije ukazuje na nekoliko kritičnih područja uz investicijske i poslovne barijere: opterećenje gospodarstva, tržište rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav. Teritorijalni ustroj je kvalitativno područje i ne mjeri se, ali je u područjima djelovanja HUP-a definirano kao problem u istoj skupini sa socijalnim sustavima.

Linija pokazuje kretanja skora na temelju 73 pokazatelja u vremenu, a podaci u kućicama pokazuju usporedive skorove na temelju 61 pokazatelja

Kada je riječ o kvalitativnim pojavama koje se ne mjere ili ih je teško mjeriti, treba istaknuti razmjerno visok skor efikasnosti javnih poduzeća. U skupini državnih poduzeća za koje se prikupe i obrade financijska izvješća na polugodišnjoj razini, nema velikih promjena. Gubitaši ostaju gubitaši (poput Petrokemije), a većina bilježi uredne financijske rezultate i otud skor iznad 50. Međutim, skor ne mjeri kvalitativne faktore kao što su utjecaj ovih poduzeća na alokaciju resursa, njihove eventualno zaštićene pozicije na tržištu, međunarodne usporedbe efikasnosti, i slično.

Zbog toga skor efikasnosti javnih poduzeća nije uključen u međunarodne usporedbe. Sljedeća slika pokazuje neposrednu međunarodnu usporedbu 11 područja na temelju 61 indikatora koja, kao što znamo, pokazuje ozbiljno zaostajanje Hrvatske. Ovo su „suze padalice“ gospodarskih i društvenih reformi: svaka zemlja srednje i istočne Europe je jedna točka različite boje, a podatak za Hrvatsku je označen crvenim kvadratom. Slika potvrđuje zaostajanje u tri kritična područja: opterećenje gospodarstva, tržište rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav.

U čemu smo napredovali od zadnjeg mjerenja

Nije sve crno, jer je od posljednjeg mjerenja zabilježen napredak na područjima produktivnosti i konkurentnosti i ponude kapitala.

Produktivnost i konkurentnost su se, mjereno do sredine ove godine, poboljšali jer je zadržan solidan impuls rasta, a jedinični trošak rada je u isto vrijeme bilježio blagi pad. Radi se o relativnom odnosu naknada zaposlenima i produktivnosti rada u usporedbi s drugim zemljama. Znači da su u prvoj polovici ove godine pritisci na rast relativnog troška rada bili manji nego u usporedivim zemljama kada se u obzir uzimaju i promjene odnosa produktivnosti.

Ponuda kapitala se poboljšala zbog (a) oporavka kreditiranja i (b) pada kamatnih stopa. Kamatne stope su u Hrvatskoj kasnile s prilagodbom prema dolje. Međutim, u ovoj su godini zabilježile najveći pad u usporedbi s drugim zemljama koje ulaze u usporedbu. To se odnosi na kamatne stope na kratkoročne i na dugoročne kredite poduzećima (to su kamatne stope koje ulaze u usporedbu). Međutim, u skor ponude kapitala još nije ušla privremena obustava rada HROK-a, što prijeti utjecati na skor za godinu dana. Na kraju treba spomenuti da je u okviru ovog područja i dalje je kritičan nedostatak rizičnog kapitala. Detaljniji prikaz metodologije može se pronaći ovdje.

U čemu smo nazadovali i gdje su kritične točke

Veliko smanjenje skora investicijskih i poslovnih barijera (kao i javne administracije) povezano je s pogoršanjem rezultata u sustavu Doing Business. Hrvatska je s 51. mjesta na svijetu prošle pala na 58. mjesto ove godine čemu je kumovao rast troškova pokretanja poduzeća i broja procedura te broja dana potrebnih za dobivanje građevinskih dozvola (u Zagrebu). Kako se najveći dio ovih parametara u sustavu Doing Business prošle godine naglo poboljšao, stječe se dojam da je ovogodišnje pogoršanje samo korekcija prošlogodišnjih preoptimističnih rezultata. Na primjer, trošak pokretanja posla pao je sa 7,3% dohotka per capita (na godišnjoj razini) na 1,8% prošle godine, da bi se ove godine trošak vratio na 6,6% dohotka per capita.

Najkritičnije područje je opterećenje gospodarstva koje mjerimo uz pomoć četiri skupa indikatora:

Jedina dobra vijest je da se u Hrvatskoj ne troši previše dana za ispunjenje poreznih obveza u usporedbi s drugim zemljama. Sve drugo su loše vijesti, koje najviše dolaze do izražaja na slici koja pokazuje omjer prikupljenih poreza i doprinosa naspram BDP-a. Unatoč puno priče o rasterećenjima i reformama, tereti nikada nisu vraćeni na razine prije krize. Samo je zaustavljen njihov rast. Hrvatska je sada zemlja s najvišim omjerom prihoda opće države i BDP-a među zemljama Nove Europe.

Rezultati tržišta rada su sublimirani iskaz svih spomenutih strukturnih problema. Iako se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj približava povijesnom minimumu (zbog povoljnog ciklusa i emigracije), a dugoročna nezaposlenost više nije najgora među promatranim zemljama Nove Europe, tržište rada u Hrvatskoj ukupno gledano postiže uvjerljivo najlošiji rezultat.

Zaključak: što treba naučiti iz HUP skora?

HUP skor ne mjeri utjecaj poslovnog ciklusa. Skor je osjetljiv na strukturne, što znači dugoročne – fundamentalne karakteristike društva i gospodarstva. U skoru nema ničeg optimističnog ni pesimističnog. On je naprosto – sveobuhvatan. Kako je u isto vrijeme i komparativan, riječ je o cjelovitoj i usporednoj slici gospodarskih performansi nacionalnog gospodarstva. Ta slika je realno poboljšana u odnosu na situaciju otprije nekoliko godina. Poboljšanje nije došlo samo zbog ekonomskog ciklusa ili fondova – poboljšanje je strukturno, fundamentalno. Međutim, ono je i veoma malo. Stoga još uvijek ima smisla služiti se metaforom kojom je započeo ovaj tekst: zamislite utrku u kojoj jednog od trkača svi ostali povremeno obilaze za cijeli krug, ali ga trener hvali jer, eto, barem ne trči u suprotnom smjeru?

U cjelosti preuzeto s portala Arhivanalitika