Ministar financija Zdravko Marić razgovarao je novinarom i izvukli smo najbolje iz intervjua:

Poskupljenje cigareta, slatkih pića i alkohola

Koliko će poskupljenje točno biti, ministar financija ne otkriva, nego samo kaže da drastičnih promjena i urušavanja tržišta sigurno neće biti. Svako bi veliko poskupljenje cigareta, upozorava, ponovno probudilo crno tržište, s kojim se država godinama borila. No nekih korekcija trošarina mora biti. Jedina konkretna brojka koju Marić navodi je 150 milijuna kuna, koliko bi država, kaže, godišnje trebala ubirati od novog poreza na gramažu šećera u sokovima. Drugih konkretnih izračuna zasad nema, čeka se javna rasprava o prijedlogu poreznih promjena. Samo neslužbene informacije govore da bi cigarete od Nove godine mogle poskupjeti do dvije kune, jednako tako i litra gaziranih pića. Što se alkohola tiče, poskupljenje bi se ticalo žestokih pića.

O HNS-u koji traži još veća porezna rasterećenja

HNS traži snižavanje poreza na dohodak na jednu stopu od 20 posto. Samo to bi državni proračun stajalo 2,5 milijardi kuna. "To je u ovoj situaciji, kad naš prijedlog iznosi 3,7 milijardi kuna, ipak teško izvedivo", odgovara Marić. I opet, kaže, ne bi bilo sretnijeg od njega kad bi se pronašlo prostora za takvo nešto. Pitanje je, međutim, koliko mogućnosti Hrvatska za to ima. O zahtjevima HNS-a će se, ipak najavljuje, raspravljati.

Je li ovo  zadnji njegov mandat?

Dok sam tu, radim posao najbolje što znam i doprinosim. Ima sve to svoje draži, odgovara Marić tajanstveno. Ljudi posao kao što je njegov, dodaje, vide kao vozikanje u limuzini, no to nije baš tako. To je posao koji traži stalni angažman, radne vikende i puno promišljanja.

"Ako u nečem i pogriješim, nije mi bila namjera. Važno je da svatko od nas tko obavlja javnu dužnost čini stvari koje donose poboljšanja", zaključuje ministar financija.

Onaj koji je odgovoran za resor zdravstva, mora provesti reforme i rezati troškove

Ministar zdravstva Milan Kujundžić želi da alkohol i cigarete poskupe sto posto. Zdravko Marić odgovara kako vrlo dobro razumije namjere kolege zaduženog za osjetljivi resor.

"Procijenit ćemo okolnosti i odnose, no konačna cijena proizvoda ne ovisi samo o nama, koji stavljamo trošarine, nego o proizvođačima i distributerima", kaže Marić. Na pitanje je li ovo uvertira u oporezivanje "junk fooda", poput hamburgera ili grickalica, ministar financija odgovara kako je prerano najavljivati neke nove poreze. Ideju poreza na "masno" ipak ne odbacuje u potpunosti.

Osobno je, kaže, zagovornik ideje da je prevencija puno jeftinija od liječenja te ga brine podatak da su dva od tri Hrvata neaktivna. Upitan pak zašto se podižu porezi na nezdravu hranu, a ne snižavaju oni na zdravu, Marić najavljuje da će i ta opcija biti razmatrana. To otvara mogućnost pojeftinjenja ekološki proizvedene hrane, čije cijene sad poprilično odskaču od cijena konvencionalno proizvedene.

I na kraju još jedna mala kritika Kujundžićeva resora - na pitanje zbog čega nam zdravstvo ne cvjeta, ako zbog poroka - cigareta i alkohola - uplaćujemo 5,9 milijardi kuna poreza godišnje, Marić odgovara kako je država sanirala zdravstvo, povećala zdravstveni doprinos, ali dugovi se i dalje gomilaju. Zdravstvo mora rezati troškove i provesti reforme, poručuje indirektno Kujundžiću.

Opća stopa PDV-a i PDV na ugostiteljstvo

Ugostitelji više ne govore da će zbog pada stope na pripremanje hrane s 25 na 13 posto korigirati cijene naniže, nego da će ulagati i povećavati plaće. Nije ni to loše, ali moramo vidjeti, pratiti to. Nije prvi put da se najavi podizanje plaća i nova ulaganja, a onda do toga ipak ne dođe te krene novi pritisak na Vladu, kaže Marić. Na pitanje hoće li u tom slučaju država ugostiteljima vratiti PDV na 25 posto, nije odgovorio. Od 1. siječnja iduće godine, poznato je otprije, opća stopa PDV-a pada s 25 na 24 posto. Upitan hoće li razlika ostati samo trgovcima, Marić odgovara kako je riječ o ispunjavanju predizbornog obećanja HDZ-a. Hrvatska je, kaže, europski prvak po udjelu prikupljenog PDV-a u BDP-u, što treba promijeniti. Da je Hrvatskoj i njezinim građanima sad puno bolje, kaže Marić, svjedoče porezna rasterećenja umjesto povećavanja poreza. Politika je uvijek sklona ne dirati rashode, ali ako pritom nema i rezervi, puno je teže boriti se s recesijom kad dođe. Podsjetio je na prvi krug poreznih izmjena prije tri godine, kad su pljuštale kritike da je uzeo siromašnima kako bi dao bogatima kroz porez na dohodak. Sad se vidi koliko su te kritike bile neutemeljene, zaključuje ministar financija.

Zašto samo 3,7 milijardi poreznog rasterećenja

Na pitanje zašto porezno rasterećenje nije moglo biti i veće, ministar odgovara kako nitko ne bi bio sretniji od njega da je to bilo moguće. Ali ne može se, kaže, ići predaleko i sve ugroziti. Prema proračunskom se novcu treba odgovorno ponašati, upozorio je ministar. Obećava da mirovine, siguran je u to, neće nikad smanjivati. Kad su mladi u pitanju, odnosno moguća diskriminacija starijih radnika u odnosu na mlade, Marić odgovara kako se poreznom reformom nikoga ne diskriminira. Podsjetimo, porezna reforma predviđa oslobađanje mladih radnika do 25 godina od ikakvih poreza na prihod, a time i prireza. Nema diksriminacije, kaže Marić.

"U tom se slučaju može reći da su u poreznom sustavu i oni bez djece diskriminirani u odnosu na one s djecom. Porezno rasterećenje mladih neće Hrvatsku spasiti od iseljavanja mladih, obrazovanih ljudi, ali će sigurno biti doprinos tome", zaključuje Marić.

Manje poreze će plaćati 250.000 mladih radnika. Radnik do 25 godina, koji nema djece, poreznom bi reformom dobivao oko 500 kuna mjesečno više nego dosad.