Ministar financija Boris Lalovac razjario je bankare čim je zavirio na njihove račune. 

Prijetnje jednog od njih, navodno Bože Prke u samom Ministarstvu, samo su ga potaknule da im dubinski pregleda sva primanja. 

Bankari su se pokazali kao nadvrsta koje kuga zvana gospodarska kriza obilazi u širokom luku. Zato će ih ministar Lalovac pregledati i istražiti iako nije “doktor”, a na udaru je bankarski serum zvan bonusi.

Lalovčev poseban ured takozvani porezni Uskok u godinu i pol dana uspio je, među ostalim, ući u trag hrvatskim štedišama koji na 12.500 računa diljem svijeta čuvaju milijarde. 

Među njima su umirovljenici, sportaši, obrtnici, ali i zaštićena hrvatska “kasta” bankari. Koliko šefovi banaka zarađuju, može se samo nagađati jer privatan sektor i menadžerski ugovori su tajna. 

No zato banke objavljuju godišnja izvješća iz kojih je vidljivo koliko su ukupno u prethodnoj godini isplatili za plaće i bonuse. Samo 150 ključnih bankara u Hrvatskoj godišnje zaradi 176 milijuna kuna. 

Izdašni bonusi dijele se rukovodstvu, a s obzirom na to da u kriznim godinama banke sve bolje posluju, paralelno napreduju i bonusi. Jesu li isplaćivani prema zakonu i jesu li na njih plaćeni porezi istražuje Lalovčev “porezni Uskok”. 

S obzirom na to da djelatnici Porezne uprave nisu obučeni za otkrivanje takvih delikatnih isplata, Ministarstvo financija angažiralo je nekoliko nezavisnih stručnjaka iz bankarskog svijeta koji će im pomoći da otkriju eventualne prijestupnike.

"Oni će proučiti na koji su način bankari sebi isplaćivali bonuse i trgovali vrednosnicama te provjeravati da li je porez na to uredno plaćen. Ujedno će se ovaj sektor pozabaviti tvrtkama koje ne isplaćuju plaće radnicima. Provjeravat će financijsko stanje vlasnika i njihovih obitelji", kaže Lalovac.

Dosad je taj poseban sektor češljao štedne račune Hrvata u inozemstvu od, kojih do sada, desetak štediša još nije uspjelo dokazati od kuda im novac i je li na njega plaćen porez. 

"Moram naglasiti da moji stručnjaci samo ulaze u trag mogućim prekršiteljima, a sve što pronađu dokumentirano prosljeđuju nadležnim institucijama. Oni su poput detektora, no ja nikoga ne uhićujem niti to mogu raditi za što su me prozivali", dodao je ministar.

Još nema novih informacija o glasovitoj štednji od 700 milijuna kuna na talijanskom računu. U medije su curile informacije od toga da je vlasnik računa zagrebački umirovljenik pa do navoda Dnevno.hra da iza te štednje stoji predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka. 

Čija je štednja, kako je zarađena i je li na nju plaćen porez, ured još istražuje.

"Većina štediša milijunaša dobila je potvrdu Porezne uprave da srazmjer njihove imovine i štednje odgovara njihovim primanjima te da je porez na to uredno plaćen. Među njima su sportaši koji su zarađivali u inozemstvu", dodaje Lalovac. 

Dosadašnja akcija češljanja inozemnih računa dovela do osam upitnih, čiji će vlasnici, ako ne uspiju dokazati da su sva davanja uredno podmirili, morati napuniti državni proračun s oko 50 milijuna kuna. Većina tih štednji na talijanskim je i švicarskim računima.

Ministarstvo financija čeka podatke od talijanske porezne uprave.

"Rok za dostavu tih podataka je dva mjeseca, no slali smo požurnice pa ćemo vidjeti", kaže ministar čiji će mandat sigurno najviše obilježiti rat s bankarima.

Okidač za sukobe na relaciji Lalovac - bankari počeli su zamrzavanjem švicarskog franka zbog građana koji su se našli u golemim problemima otkako su uzimali kredite u toj valuti. 

I ministar je jedan od njih, iako uvijek ističe da mu ne pada na pamet uspoređivat se s ostalim građanima jer on uspijeva podmiriti svoje obveze s ministarskom plaćom. 

S obzirom na to da se bankari nikako nisu mogli dogovoriti kako će izaći ususret dužnicima u “švicarcima”, Lalovac je na godinu dana prekinuo agoniju i zamrznuo tečaj franka. 

Lalovčevi ljudi paralelno su, slučajno ili ne, počeli s češljanjem imovine i štednji bankara. U Poreznu su pozivani bili i viceguverneri nakon što je Udruga Franak podnijela prijavu Poreznoj upravi da im se provjeri imovina. 

Prozvali su Damira Odaka, Tomislava Presečana, Bojana Frasa i Vedrana Šošića. Kako doznajemo, Odak je prvi morao obrazlagati od kuda njemu i supruzi ušteđevina od 18,77 milijuna kuna, dionice vrijedne dva milijuna kuna kao i pokretna i nepokretna imovina od 12,58 milijuna kuna.

"Nakon tih provjera za koje ne znam kako su završile i jesu li završile, guverner Boris Vujčić počeo je na slučajnim susretima s ministrom financija, ispitivati Lalovca zašto provjerava njegove ljude. Koliko sam shvatio nije to bilo pozivanje na red nego raspitivanje u rukavicama u čemu je problem. Iz toga se da zaključiti da bankari misle da se njih ne treba provjeravati, ali oni su građani kao i svi drugi, kako ističe i sam Lalovac. Prema tome, kad ih Porezna uprava pozove, moraju doći i pojasniti što ih zanima. To ne znači da netko misli da su apriori nešto zgriješili. Može biti sve uredno i prema zakonu i zašto oni to ne bi pojasnili", kaže nam visokopozicioniran izvor iz Vlade.

Udrugu Franak zanimalo je i kako je Tomislav Presečan od plaće koju navodi da je oko 21.000 kuna uštedio sa suprugom oko 400.000 kuna te stekao imovinu vrijednu oko 730.000 kuna. 

Bojana Frasa prozvali su zbog štednje od oko 4,5 milijuna kuna od mjesečne zarade od 29.720 kuna. Ujedno ih zanima i kako je Vedran Šošić uštedio 454.000 kuna te stekao imovinu od oko 945.000 kuna. 

Što sve imaju bankari i kako su to zaradili, “porezni Uskok” tek istražuje. S obzirom na to da su Lalovčeve “orezne specijalce” poučavali najbolji utjerivači poreza na svijetu - američka porezna uprava, očekuje se da će godišnji poračun podebljati za 300 do 500 milijuna otkrivenog utajenog poreza. 

Inače, godišnje se samo od PDV-a u Hrvatskoj utaji oko pet milijardi kuna. Akcija provjere štednje i imovine provodi se i na računima u Hrvatskoj. 

“Porezni Uskok” trenutno radi na 50-tak slučajeva teških 120 milijuna kuna. Vođen bankarskom uzrečicom koja se koristila među kreditnim dužnicima prije podizanja kredita - “bankaru 5 posto” - Lalovac je odlučio provjeriti odgovara li imovina i štednja kao i potrošnja niže rangiranih bankara njihovim zaradama. 

Među njima su članovi uprava, šefovi odjela i njihovi zamjenici. Koliko te provjere žuljaju bankare, najbolje govori što ministar Lalovac više takoreći ni na toalet ne ide bez policijske zaštite. 

Čuvan je koliko i premijer. Iako pojedini mediji navode kako je zaštitu dobio zbog slučaja utaja poreza, poput Mamića, prema našim neslužbenim informacijama ipak je razlog prijetnja jednog bankara. O samom ministar nerado govori.

"Sve što sam imao o toj temi već sam rekao. Nema potrebe ponovno otvarati tu priču", kaže Lalovac. 

U ovom slučaju najvažnije je pitanje čega se boji dotični bankar koji se prijetio? Ako je riječ o provjerama Porezne uprave, može biti miran ako je sve radio u skladu sa zakonom. 

Uostalom ako je sve tako, onda će i od Porezne uprave dobiti potvrdu.

"Ne vidim problem da ljudi dođu i dokažu što imaju i od kuda im to. Samo se izgleda u Hrvatskoj to smatra udarcem na ego ili nekom hajkom. Vani je sasvim uobičajeno da se to radi", dodaje nam naš izvor iz Vlade.

Zbog čega bankari žive u izoliranom svijetu od drugih hrvatskih građana, najbolje govore njihovi financijski izvještaji. 

Primjerice šef PBZa Božo Prka u godišnjem izvješću za 2014. napisao je: “Unatoč nepovoljnim uvjetima u realnom sektoru, u bankarskom sektoru se poslovanje banaka odlikovalo otpornošću i stabilnošću. Bonitetne politike poslovnih banaka i središnje banke urodile su plodom”, pa nastavlja: 

“Konsolidirana neto dobit je u 2014. godini iznosila 914 milijuna kuna te je zabilježen rast od 11 posto u odnosu prema 2013.” 

U zadnjih deset godina na razini cijele banke isplatili su 265 milijuna kuna bonusa. Uz PBZ, Zagrebačka i Erste banka zajedno su svoje najvažnije ljude nagradile u deset godina s 630 milijuna kuna.

Zagrebačku banku do 2015. pune 22 godine je vodio Franjo Luković. On je već godinama na listama najbogatijih Hrvata. Na čelu Zabe je na konto plaće i bonusa zaradio više od 500 milijuna kuna.

Ima dionice Zabe vrijedne 13,6 milijuna kuna. Samo 2010. je, primjerice, dobio 3,8 milijuna kuna bonusa. Zamijenio ga je Miljenko Živaljić.

Ipak to što Luković nije više šef ne znači da ga Porezna neće i nije zvala da opravda svoju imovinu i štednju. 

Donedavni šef Erste banke Petar Radaković također je zaradio milijunske bonuse, a sad će kaže: 

“Kockati se svojim, a ne tuđim novcem ulažući u poljoprivredu i energetiku.” Jedno je sigurno, ministar je ovim provjerama “prokockao” priliku da se nakon mandata vrati u bankarski sektor.