Vlasti Kraljevine Maroko odlučile su do kraja ove godine na čak 100 svojih džamija instalirati opremu za proizvodnju i štednju energije, a potom to isto izvesti na njih još 500 do kraja 2019. Ministarstvo za islamska pitanja Maroka financirat će 70 posto solarnih grijača vode, LED rasvjetu, fotonaponske solarne panele, a preostalih 30 posto financirat će vlada Njemačke. Voditelj projekta Jan-Christophe Kuntze objasnio je za Guardian zašto baš džamije. "Želimo podići svijest ljudi, a džamije su u Maroku središta društvenog života. U njima ljudi razmjenjuju mišljenja o svim aspektima života uključujući, nadamo se, zašto bi obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost mogli biti dobra ideja", kazao je.

U projektu svoju računicu imaju i Maroko i Njemačka. I to kroz zacrtani plan da Maroko izgradnjom četiri mega-solarne elektrane, te umrežavanjem s vjetro- i hidrokapacitetima, do 2020. čak pola svojih potreba za električnom energijom dobiva iz obnovljivih izvora. Njemačke korporacije prije nekoliko su godina pokrenule projekt Desertec, sustav solarnih termoelektrana koji bi reflektirajućim zrcalima prekrio čak 17.000 kilometara četvornih pustinje. Projektom od 400 milijardi eura EU je trebao dobiti električnu energiju za podmirenje 15 posto svojih potreba, da bi se potom takav sustav uključio u umrežavanje svih obnovljivih izvora energije u Europi, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku i tako bio apsolutno stabilan.

U središtu svega toga trebao je biti upravo Maroko. Projekt je propao 2013., u prvom redu zbog niza ratova koji su od 2011. izbijali na svim tim prostorima, no Nijemci na Maroko nisu zaboravili i očito postepeno razvijaju svoje planove. Tragovi Desertecove inicijative još uvijek se na nekim mjestima osjećaju. Prije dvije godine Jordan je odlučio do kraja 2016. instalirati fotoelektrične panele na svih svojih 6000 džamija. U toj zemlji godišnje iz se izgradi 150 i osnovnom matematikom došlo se do računice o ogromnom prostoru koji se može odlično iskoristiti za ovakvu proizvodnju električne energije u zemlji koja godišnje uvozom pokriva 96 posto svojih potreba za električnom energijom.

Tako ambiciozan cilj im vjerojatno neće uspjeti postići, ali je u svibnju objavljeno da su Jordanci solarnom opremom pokrili 2000 džamija i mnoštvo sveučilišta. Cilj im je do 2020. doseći snagu od 600 MW, nešto manje od snage NE Krško. Maroko ima sličnu računicu; četiri solarne termoelektrane trebale bi imati snagu od 580 MW, s tim što Maroko ima ambiciju postati svjetska solarna supersila. Prije godinu dana njihov ministar okoliša Hakima el-Haite rekao je da njegova zemlja nije imala izbora. "Mi nismo proizvođači nafte. 94 posto svih naših energetskih potreba uvozimo, što ima velike posljedice po naš državni budžet. Pa kad smo čuli za solarnu energiju, pomislili smo: 'Zašto ne?'"