Ako ne plate tri rate zakupnine, banka ima pravo preuzeti Arenu i prodati je najboljem ponuđaču kako bi naplatila svoj kredit - izjavio je za HTV predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim. Prvi čovjek Ingre, tvrtke koja je zbog neplaćenih dugovanja zatvorila vrata Arene Zagreb i stavila je u hladni pogon, objašnjava da je Arena na korak od bankrota.

Zvuči poznato ta izjava šefa Ingre? Kao da ju je Oppenheim izrekao ovih dana dok se vode rasprave i prijepori hoće li u subotu početi Europsko rukomentn prvenstvo? E pa nije. To je izjava Igora Oppenheima za nacionalnu televiziju s početka siječnja 2011. godine.

Ovih dana kao da imamo deja vu zato što su akteri praktički isti, a situacija je jako slična. U utorak navečer je kao bomba odjeknula informacija da Ingra želi zatvoriti zagrebačku arenu zbog neplaćenih dugova. Kako piše 24sata, Europsko prvenstvo počinje u petak, a prve utakmice u Areni, koja je domaćin skupine C u kojoj igraju Njemačka, Crna Gora, Makedonija i Slovenija, trebale bi se odigrati u subotu. Predviđeno je i da se u Zagrebu odigraju i utakmice drugog kruga, kao i cijela završnica.

Oppenheim je kazao da su na ovaj potez prisiljeni jer Grad Zagreb i Vlada, koji zajednički trebaju preko Zagrebačkog holdinga plaćati najamninu, već mjesecima zavlače. Radi se o tome da je za proteklih sedam godina najma Arene trebalo platiti dodatnih dva milijuna eura. Taj iznos podmirio je Zagrebački holding.

"Potrebno je da Vlada i Grad Zagreb ovjere taj izračun kako bi mogli predati izvješća. No prema našim saznanjima netko u Vladi smatra da bi trebalo platiti znatno manje pa je sve poslao na provjeru. I to traje već šest mjeseci. Poučeni prethodnim iskustvom, kada su nam nakon Svjetskog prvenstva u rukometu ostali dužni 1,4 milijuna kuna koje nikada nisu platili, odlučili smo se na ovaj potez ako ne dobijemo ovjereno izvješće o izračunu i pristanu platiti taj iznos Zagrebačkom holdingu kako bi oni dalje podmirivali obveze", rekao je Oppenheim.

U srijedu su pak se oglasili i predstavnici država pa je HRT neslužbeno doznao da su svi troškovi podmireni krajem prošle godine, a Milan Bandić je, u svom stilu, kazao: "Holding je sve platio, nema dugova. Indeksacija je osam mjeseci na djelu, zatraženo je mišljenje Pravnog fakulteta i sad je to pri kraju. Kupite kartu za utakmice i u Splitu i u Zagrebu jer će Hrvatska u finale".

Sjetite se samo pompozno najavljivanog javno-privatnog partnerstva iz mandata Ive Sanadera kada je Hrvatska dobila domaćinstvo svjetskog rukometnog prvenstva. Gradilo se tada od Splita do Varaždina, od Poreča do Osijeka. 

Danas sve te velebne građevine, velebno plaćene građevine, zjape praktički prazne. Nekoliko godina nakon što je Oppenheim prijetio zatvaranjem Arene, izišlo je u javnost revizorsko izvješće poslovanja svih šest sportskih građevina. Osim zagrebačke Arene, revizori su posjetili i dvoranu u Varaždinu, Gradski vrt u Osijeku, sportski centar Višnjik u Zadru, sportsku dvoranu Žatika u Poreču te sportski centar Lora u Splitu.

Zaključak? Sve su to gubitaši, a iskorištenost je katastrofalna. Prije početka gradnje se pričalo da bi se svaka građevina morala barem jednom tjedno rasprodati da bi vlasnici mogli redovno servisirati obaveze prema izvođačima radova. 2014. godine su dvorane imale po dva događaja mjesečno. Od gradnje pa do ulaska revizije i objave izvješća niti jedna dvorana nije uspjela adekvatno poslovati.

Milan Bandić je na sve načine pokušavao pomoći svojoj ljubimici na Laništu pa je redovito imao gradske dane gdje bi Grad Zagreb sufinancirao korištenje Arene. Najbolji primjer toga su bile hokejaške utakmice Medveščaka koje su privlačile desetke tisuća ljudi, ali su organizirane na Laništu samo zbog svesrdne pomoći Grada. 

"Ostvarene prihode Arene Zagreb od 2009. do konca 2014. u značajnom iznosu povećavaju gradski dani Grada Zagreba bez kojih bi prihodi Arene Zagreb u navedenom razdoblju bili značajno manji - u 2014. je Grad za to uplatio 1,9 milijuna kuna, što čini 50,8 posto ukupnih prihoda Arene", napisao je svojedobno Jutarnji, pozivajući se na revizorsko izvješće.

Kad pogledamo splitsku Spaladium arenu, 2007. godine splitski su vijećnici odlučno izglasali njenu gradnju. Splitski klubovi i tada su, kao i danas, bili u problemima. Bilo je jasno da ne mogu napuniti 12.000 sjedaćih mjesta. No pod pritiskom politike i nadolazećeg svjetskog prvenstva u rukometu gradnja je počela...

Javno-privatno partnerstvo potpisali su Grad i tvrtka TPN Sportski grad. Kredite banaka trebala je vraćati tvrtka, dok je Split kroz prihode od najma prostora u poslovnom centru trebao plaćati svoj dio najma. 

Ideja je propala jer tvrtke Konstruktor-inženjering, Dalekovod i IGH nisu sagradile poslovni prostor u sklopu Arene. Grad je prestao plaćati zakupninu TPN-u. TPN je otišao u stečaj.

Banke su tužile i tražile da se obveza plaćanja kredita prebaci na Grad, koji je TPN-u bio jamac. Ukupno potraživanje banaka iznosilo je više od pedeset milijuna eura. Donešena je odluka da se ide u prodaju sportske dvorane na javnoj dražbi, ali još uvijek od toga nije bilo ništa. Vjerojatno zbog lokalnih izbora održanih prošlog ljeta.

Zadarski Višnjik također nije puno bolje prošao jer, kako stoji u revizorskom izvješću, u dvorani je od 2008. do 2014. održano 650 sportskih i drugih događaja, od čega se 469 događaja odnosi na odigrane sportske utakmice klubova koji su stalni korisnici dvorane. U istom razdoblju ostvarili su prihode od 24,8 milijuna kuna, a rashode od 155 milijuna. Domaće utakmice u dvorani Krešimira Ćosića igra košarkaški klub Zadar koji ne uspjeva napuniti dvoranu čak ni kad igra regionalnu ABA ligu. Navedimo samo za primjer posljednju domaću utakmicu pred domaćim gledateljima protiv makedonskog MZT-a kada je bilo, prema službenoj stranici KK Zadra, oko 5.000 gledatelja. To je otprilike polovica od 9.000 sjedala koliko ima Višnjik.

Ostale su nam još tri pompozne građevine pa ćemo izvući samo najgore primjere katastrofalnog upravljanja velebnim građevinama spomenute u revizorskom izvješću. Gradski vrt u Osijeku imao je problema s dobivanjem uporabne dozvole jer nije bio izgrađen u skladu s građvinskom, a neki nedostaci nisu otklonjeni u šest godina korištenja. "Prokišnjava krov, na koji uopće nema izlaza, a nema ni toplinske izolacije u atletskom tunelu pa se prostor ne može koristiti zimi", stoji u izvješću. 

Grad Varaždin nikad nije dobio suglasnost ministarstva financija za gradnju dvorane s gotovo 9.000 sjedećih mjesta. "Revizori su utvrdili da Grad ne vodi evidenciju i ne sastavlja izvještaje iz kojih bi bilo vidljivo na koji način korištenje dvorane pridonosi razvoju sporta i drugih sadržaja u gradu". Bilo je to u vrijeme mandata Ivana Čehoka koji je nedavno opet došao na čelo Varaždina.

Porečkom dvoranom nije nešto puno bolje upravljano. Od 2009. do 2014. imali su u dvorani 159 događaja - 2013. samo 22, a najmanje 2010. - 15. Od ukupno 159 događaja, za 112 dvorana je dana u zakup bez naknade. Ovo vrijedi ponoviti još jednom. Veliku većinu događanja je grad, s minusom u gradskom proračunu, besplatno ugostio u dvorani plaćenoj 154 milijuna kuna.