Slučaj GameStop već tjednima trese američke burze, a cijeli se slučaj već naziva borbom Davida i Golijata u kojoj su se tisuće i tisuće malih ulagača suprotstavile moćnim hedge fondovima. No to nije bio samo okršaj financijske industrije i običnih ljudi, nego sukob generacija i prilika za poravnanje računa između gubitnika i dobitnika prošle recesije. Kako je sve počelo, što se točno dogodilo i koje će posljedice to imati za budućnost trgovanja na burzi saznajte u ovom kratkom, svima razumljivom pregledu lišenom kompliciranog rječnika financija. 

Što je GameStop i kako je poslovao prije pandemije? 
GameStop je američka kompanija koja je vlasnik lanca trgovina računalnim igrama te s njima povezanom potrošačkom elektronikom, odnosno mjesto gdje biste, primjerice, otišli kupiti konzolu poput Playstationa ili X-boxa te igre na fizičkim medijima poput CD-a ili DVD-a. Lanac knjižara Barnes&Noble kupio je preteču GameStopa 1999.godine te ju je tri godine kasnije ponudio na njujorškoj burzi. Kompanija je uspješno poslovala do unazad četiri godine, postajući najveći svjetski maloprodajni lanac računalnih i videoigara i prateće opreme. Mnogi milenijalci vjerojatno su sentimentalno vezani uz kompaniju ispred čijih su poslovnica čekali u redovima kako bi kupili najnovije igraće konzole i igre. Međutim, poslovni model GameStopa polako je prestao funkcionirati zbog sve šire dostupnosti online platformi za download igara te trgovine preko interneta. Tvrtka je cijelu 2019. godinu provela ulažući velike napore kako bi se reorganizirala, zatvarajući sve lokacije s neprofitabilnim fizičkim trgovinama, a ostatak pretvarajući u ekskluzivne arene za e-sportove ili tzv. retrogaming, odnosno klasične videoigraonice kakve su bile popularne u 80-im godinama prošlog stoljeća. U prosincu prošle godine značajan udio u kompaniji kupio je investitor Ryan Cohen, koji se prethodno obogatio prodajom svoje online trgovine hranom i potrepštinama za kućne ljubimce, inkasirajući čak 3,35 milijardi dolara kad je tvrtku prodao PetSmartu u istoj branši. Cijena dionica je počela rasti uslijed promjene vizije tvrtke, no taj je trend omela pandemija. U četvrtom tromjesječju prošle godine GameStop je zabilježio pad prihoda od čak 30 posto. Lockdown je smanjio broj mušterija u GameStopovim trgovinama, a neke od njih su bile i dugotrajno zatvorene odlukama vlasti. 

Zašto je GameStop postao zanimljiv hedge fondovima? 
Prethodni loši poslovni rezultati i neizvjesnost prolongirane pandemije ozbiljno su doveli u pitanje budućnost kompanije, a hedge fondovi su nanjušili krv. Ocijenili su da je bankrot tvrtke izgledan te su počeli špekulirati tzv. short sellingom, gdje investitor umjesto da kupi posudi dionicu, proda je i onda kupi nazad kako bi jpe vratio onome od koga ju je posudio. Tako se hedge fond kladi na to da će cijena dionice pasti. Tehnički gledano, ako dovoljan broj hedge fondova primijeni istu strategiju na nekoj dionici, oni mogu na ovaj način bankrotirati kompaniju. Prodajom posuđenih dionica povećava se ponuda dionica, što uz nepromijenjenu potražnju za dionicama vodi do pada cijene te dionice. Kad cijena padne, hedge fond kupi nazad dionicu po nižoj cijeni te je vrati onome od koga ju je posudio, a razlika između cijene po kojoj je prodao i po kojoj je kupio je profit. Takva vrsta špekulacije često je uspješna za investitore jer dionice općenito puno brže gube na vrijednosti nego što im vrijednost raste. Naravno, takvo ponašanje nije ni ilegalno, a kad se koristi umjereno i razborito, može čak i smanjiti rizik kojemu je investitor izložen s obzirom na cijeli portfolio dionica koje posjeduje. Problem nastaje kad dođe do tzv. naked short sellinga, gdje potražnja za posuđivanjem dionica premašuje broj dionica koje su izdane i cirkuliraju na financijskim tržištima. Ta je praksa zabranjena nakon financijske krize 2008. godine jer je vodila stravičnoj amplifikaciji rizika, no još se događa zbog rupa u propisima i diskrepancije između elektroničkih i papirnih zapisa o vlasništvu i posudbi dionica. Hedge fondovi će imati profit dok god je cijena dionice koju su prodali viša od one za koju su naknadno kupili, no što se događa ako umjesto pada cijene dionice ona nastavi rasti? Ako fond kupi dionicu umjesto da je posudi, tad potencijalni gubitak za fond iznosi samo vrijednost te dionice u slučaju da kompanija bankrotira. S druge strane, ako je pak umjesto da je kupi posudi, teoretski cijena dionice može rasti u beskonačnost i tako fond može akumulirati beskonačne gubitke jer će morati kupiti dionicu po astronomskoj cijeni kako bi je vratio onome od koga ju je posudio. Ta strategija funkcionira ako i samo ako potražnja za tom dionicom ne raste brže od ponude dionica koju stvaraju hedge fondovi prodajući dionice kladeći se da će njihova cijena pasti. Porast potražnje za dionicom u ovom slučaju došao je iz neočekivanog smjera.

 
Koju su ulogu odigrali internetski forum Reddit, Elon Musk i platforma za trgovanje Robinhood? 
Na isti način kako su hedge fondovi nanjušili propast GameStopa, tako su i njihove namjere pročitali korisnici internetskog foruma Reddit, odnosno podforuma koji se bavi financijama r/wallstreetbets. Kako su se financije u zadnjih 10-ak godina prilično demokratizirale nastankom digitalnih platformi poput Robinhooda, koje su širokom pučanstvu omogućile pristup financijskim tržištima i kupovinu/prodaju dionica, bilo je dovoljno da forumaši pozovu na kolektivni napad na hedge fondove i počnu manijakalno kupovati dionice GameStopa tako im povećavajući cijenu. Dodatnu motivaciju za kupovinu dao je i Elon Musk na svojem Twitter profilu referencirajući se na dionicu internet-slengom i dijeleći link na Redditov podforum. To je rezultiralo najgorim mogućim ishodom za hedge fondove, a to je tzv. short squeeze, gdje su oni prisiljeni kupovati dionice GameStopa po visokim cijenama kako bi ograničili svoje potencijalne gubitke. Tako je kompanija u vrlo kratkom roku po tržišnoj vrijednosti katapultirana u Fortune 500 listu najvrednijih američkih kompanija. Robinhood platforma je samoincijativno u jednom trenutku u potpunosti onemogućila trgovinu GameStopovim dionicama, što je privuklo pozornost regulatora i političara. Na to su se korisnici platforme dobrano naljutili te su im se masovno osvetili ostavljajući negativne ocjene aplikaciji. 

Koja je glavna pouka cijele priče? 
Ljudi su kao vrsta iznimno osvetoljubivi i često kažnjavaju altruistički, odnosno spremni su se osvetiti za neku nepravdu koja nije nužno nasena direktno njima čak i kad to kažnjavanje za njih podrazumijeva veliki trošak. Wall Street je htio demokratizirati financije kako bi privukao milenijalce da investiraju, no zaboravili su da je to generacija odrasla tijekom Velike recesije (u kojoj su fondovi imali bail-out novcem poreznih obveznika!) igrajući igre poput “World of Warcraft”, gdje je svako čudovište moguće ubiti ako dovoljan broj igrača ima zajednički cilj i surađuje.