Nije pitanje hoće li afrička svinjska kuga stići i u Hrvatsku, nego kad će ući. Svjesni su toga i u Ministarstvu poljoprivrede, kao i u Središnjem savezu udruga uzgajivača svinja Hrvatske. Toj opasnoj bolesti divljih i domaćih svinja Hrvatska odolijeva već dugo, od 2007. godine, kad se bolest pojavila u Gruziji, no pitanje je dana kad će stići i u naše šume, odnosno na farme i uzrokovati nam štetu. Budući da je Srbija nedavno potvrdila bolest na svojim farmama domaćih svinja, a bolest je stigla i u Mađarsku, najizgledniji scenarij kaže da ćemo joj mi u Hrvatskoj odolijevati još koji mjesec, možda do kraja godine, no 2020. spasa više neće biti. Od zaraze iz Mađarske nas, paradoksalno, štiti Orbanova visoka žilet-granica podignuta 2015. godine kao zaštita od prelaska migranata.

Štiti nas i Drava, no kako da je afrička svinjska kuga - za koju lijeka ni preventivnog cjepiva nema - stigla u Srbiju, iluzorno je očekivati da se iduće godine neće pojaviti i kod nas. Na snazi su već dulje pojačane zaštitne mjere, kako na farmama, tako i u lovstvu. Lovci su dobili blagoslov za odstrel čak 50 posto populacije divlje svinje, koju treba smanjiti na biološki minimum. Predviđa se da će se ta populacija oporaviti u roku od dvije godine, a što se pak događa na terenu - ima li krivolova, pa tako i krivolova ostalih divljih životinja, ni krivih ni dužnih, teško je znati.

Alarmantno Rat za zdravo meso: Opasnost prijeti sa svih strana

Protiv tolikog odstrela divljih svinja pobunili su se zaštitnici životinja, no kako kažu farmeri, empatiji u ovom slučaju nema mjesta. Stigne li kuga do njihovih farmi, upozoravaju, šteta će biti golema. Najgora njihova predviđanja štetu procjenjuju na milijardu kuna, što bi u potpunosti uništilo, odnosno ugasilo hrvatsko svinjogojstvo. Ionako već danas vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo tek 40 posto potreba za svinjskim mesom, što znači da veliki ostatak od 60 posto uvozimo. Veći uvoz, dakako, znači i manje utjecaja na cijene pa postoji bojazan da će hrvatski potrošači, budu li afričkom svinjskom kugom pogođeni i najveći europski proizvođači svinja, nakon toga biti osuđeni na jeftino, loše svinjsko meso iz Kine. Tim niskim cijenama, osim toga, naši proizvođači, kako sami kažu, ni u snovima neće moći konkurirati.

- Moje je mišljenje da će u slučaju pojave bolesti u zemljama s hiperprodukcijom svinjetine, a to su Danska, Nizozemska i Njemačka, biti zaustavljen njihov izvoz u Kinu, Vijetnam, Singapur, Tajland... Budući da smo mi jedna od rijetkih zemalja EU koje svinjetinu više uvoze nego izvoze, bit ćemo slaba karika u lancu 28 EU država, u koje će stizati lošije, jeftino svinjsko meso, poput vratine i carskog mesa, bit ćemo bombardirani njime. Time će domaća proizvodnja, koja je skuplja, biti potpuno ugušena. Lani je u Hrvatskoj zaklano 1,1 milijun svinja, ukupne vrijednosti oko milijardu kuna. Tolika će biti, u najcrnjem scenariju, šteta za domaće svinjogojstvo dođe li afrička svinjska gripa i k nama ili ako pogodi najveće europske proizvođače - zaključuje dr. med. vet. Goran Jančo, ujedno predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Afrička svinjska gripa, čiji su simptomi slični običnoj svinjskoj kugi, trenutačno postoji u deset država na europskom području - Bugarskoj Mađarskoj, Latviji, Moldaviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini. Ušla je i u šest azijskih zemalja - Kinu, Koreju, Laos, Rusiju (azijski dio),Vijetnam i u Mianmar. Prisutna je i u južnoj Africi, dok je ime dobila po subsaharskoj Africi, u kojoj je endemična bolest. S divljih svinja na domaće farme bolest se u Europi proširila na Bugarsku, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Ukrajinu. Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), bolest je u Srbiju službeno stigla 30. srpnja, a desetak dana kasnije na farme.

Potvrđena je na četiri farme u tri srbijanska sela u blizini Beograda, dok je zaraženo područje proglašeno i u radijusu od tri kilometra oko njih. Eutanazirano je 115 svinja, desetak ih je uginulo. Srbi su konstatirali da opasnosti od epidemije nema. Dosad su izvozili 25 milijuna eura svinjskog mesa i prerađevina, dok je izvoz dopušten i dalje, osim s područja na kojemu se pojavila zaraza. Odmah po vijesti da se bolest pojavila, Srbiji su uvoz otkazale BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Mi svinjetinu iz Srbije ne uvozimo, no ilegalan uvoz nije isključen.

- Srbi su lokalizirali zarazu na tim farmama, uveli su i ograničavanje prometa, pri čemu mi ni nismo uvoznici njihova mesa. Sporno je, međutim, što ne možemo utjecati na migracije divljih svinja, kao ni na nelegalan uvoz domaćih svinja - upozorava dr. med. vet. Goran Jančo. Afrička svinjska kuga je, pojašnjava, potpuno bezopasna za čovjeka, čak i ako konzumira zaraženo meso, no upravo je, osim divlje svinje, čovjek taj koji virus lako može prenijeti na odjeći ili obući, u prijevozu i slično.

- Uđete li u šumu brati gljive ili idete u lov, zaražena krv divlje svinje lako može završiti na vašim čizmama, a onda i na farmi svinja. Bolesna životinja u šumi krvari iz nosa, usta i anusa, za sobom posvuda ostavljajući virus. Zato je izuzetno važno da se svi u lancu pridržavaju higijenskih uputa. Dođe li virus na farmu, može joj uzrokovati potpunu propast, znači i gubitak posla, neotplatu podignutih kredita, posljedice mogu biti grozne - zaključuje Jančo. Kako dodaje, njegovi se zaposlenici na farmi moraju pridržavati strogih pravila, između ostalog, sa sobom ne smiju donositi svinjski domaći “gablec” niti sami imati svinje kod kuće.

Rat za zdravo meso 2 "Prema propisima, mogli bi jesti i meso mamuta"

Prije 25 godina Hrvatska je, kaže Jančo, imala oko 260 tisuća krmača, dakle “matica” koje produciraju prasad i odojke. Danas ih je tek oko sto tisuća. Na pitanje je li, međutim, pala i konzumacija svinjetine, odgovara kako pojedemo oko 30 kilograma tog mesa po stanovniku godišnje, no nije riječ o posve relevantnim podacima jer se ne zna koliko mesa još proizvede seosko kolinje uzduž i poprijeko Hrvatske. Ruku na srce, dodaje veterinar, kolinja je puno manje nego nekad, jer Slavonija, u kojoj je ono bilo najzastupljenije, stari, a najvitalnije stanovništvo, koje najviše hrane i konzumira, odlazi u inozemstvo.

- Obitelji više ne uzimaju tri, četiri svinje godišnje, kao nekad. Niti vole jesti išta osim kulena, slanine ili kulenove seke, dakle ne isplati im se kupovati cijele svinje - osvrće se Jančo.

Nova je ministrica poljoprivrede Marija Vučković poručila kako je pridržavanje svih mjera biosigurnosti u uzgojima svinja, tijekom lova, tijekom prijevoza svinja i drugdje - od presudne važnosti. Potrebno je pojačati kontrole osobnih pošiljaka na graničnim prijelazima kako se ilegalnim unosom mesa ne bi proširio virus, napomenula je. Jednako je važno da se svi slučajevi uginuća i bolesti svinja odmah prijave nadležnom veterinaru kako bi se provelo uzorkovanje. Kako bismo zaštitili naše svinjogojstvo, potrebno je da se svi odgovorno ponašamo, zaključila je ministrica. Posjednici svinja koji se ne budu pridržavali propisanih mjera zaštite neće moći ostvariti pravo na nadoknadu štete za usmrćene svinje u slučaju pojave kuge. Građane se, pak, poziva da svinje, svježe meso i proizvode od mesa svinja kupuju isključivo u registriranim, odnosno odobrenim objektima koji su pod nadzorom, te da se prije kupnje informiraju o podrijetlu.