Opcije spasa: Rusi žele sve, Todorić se ne da

Robert Anić (PIXSELL)
Agrokor ima na raspolaganju više scenarija. Najpovoljniji, javnu ponudu dionica lani, nažalost, je propustio
Vidi originalni članak

Agrokor je koncern u čijem se sastavu nalaze mnoga vrijedna poduzeća - Jamnica, Zvijezda, Konzum, Ledo, Belje, PIK Vrbovec, Dijamant - pa bankrot tvrtke nije opcija. Barem ne u dogledno vrijeme. No i ova kriza može proizvesti strašne učinke... Agrokor je teoretski imao na raspolaganju tri opcije - kaže naš sugovornik, dobro upućen u problematiku. - Prvu je, najbolju priliku, propustio. Da je Todorić prošle godine organizirao inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) i skupio novac za vraćanje famoznog PIK kredita, koji mu je sad postao omča oko vrata, smanjio bi zaduženost, poboljšao rejting i izbjegao ovu krizu. No on to nije učinio, a IPO u ovom kaosu nije zamisliva opcija...

Vladimir Putin je čovjek koji će odlučiti o Agrokoru

- Druga opcija bile bi nagodbe, pri čemu su zamislive klasične predstečajne nagodbe, i one bi cijelu priču učinile transparentnom - nastavlja naš sugovornik. Bilo bi jasno koliki su dugovi prema bankama, dobavljačima, čime se jamči za što, i tako dalje. A ako se Todorić nekako nagodi s vjerovnicima, tad nećemo dobiti uvid u te detalje, no to je samo privremeno rješenje. - Treća opcija je - nastavlja on - potpuno vlasničko restrukturiranje. Ne znamo kad će se to dogoditi. U toj varijanti Todorići izlaze i ostaju simbolični vlasnici udjela, a vlasnik postaje netko drugi. U ovom trenutku gospodar Todorićeve sudbine su ruske banke, Sberbank i VTB bank, odnosno Vladimir Vladimirovič Putin.

Novi bi vlasnik mogao resetirati sustav - prodati dio tvrtki, Ledo ili Jamnicu, ili i jedno i drugo, pa nastaviti s ostatkom. Ili nešto treće. No to nije pitanje neposredne budućnosti...

- Ključ priče je PIK kredit koji je u početku bio težak 485 milijuna eura - nastavlja naš sugovornik. Riječ je o kreditu koji se vraća odjednom, a ne u anuitetima ili ratama.

Todorići curi vrijeme: PIK kredit treba riješiti sad

- Laici misle, taj kredit dolazi na naplatu u ožujku sljedeće godine, ima vremena. To je velika pogreška! Ako sve elemente vraćanja tog kredita ne dogovorite do ovoga ljeta, sad, ove godine, onda od toga nema ništa, slijedi katastrofa... U principu Todorić je svjestan da vrijeme ne radi za njega. Ako ne donese ključne odluke u najkraćem mogućem vremenu, riskira puno više.

- On je dao osobna jamstva za svoje tražbine. On i svojom osobnom imovinom garantira za taj nesretni PIK, koji je njegov osobni kredit.

A Todorić osobno je posredno vlasnik većinskih dionica Jamnice, Leda, Kiseljaka, Frikoma. Kad je Todorić kupovao Mercator, uzeo PIK kredit i za njega založio sve dionice Agrokora i još je, što samo njegovi sinovi mogu znati u detalje, dao osobna jamstva ako dođe do nekih problema. Taj kredit se ukamaćuje, pa je on sad vjerojatno znatno veći, no koliko, to samo oni znaju - govori naš sugovornik. Todorić, dakle, PIK ne može vratiti iz poslovanja Agrokora.

Ako ga do ožujka ne vrati, dospijevaju mu obveze koje će sustav baciti na koljena. Problem se širi: njima keš stalno ide van jer se dio dobavljača izvlači. A ako se dobavljači izvlače, oni ne mogu plaćati robe i usluge onih koji ostaju. Zato poslovanje, prije svega u Mercatoru i Konzumu, postaje sve problematičnije. Zato dolazi do pregovora s Rusima kao najvećim kreditorima, kojima Todorić duguje oko 1,5 milijardi eura.

Ruska Sberbanka između geopolitike i ekonomije

Oni su odabrali kompaniju koja će dubinski snimiti tvrtku, njezine probleme, dugove, odnos s dobavljačima i državom - dakle, precizno stanje i cijelu situaciju - te predložiti modele restrukturiranja. O tome će ovisiti i ruska odluka, odluka Sberbanke. S njima se trenutačno intenzivno pregovara. Prema našim informacijama, za koje nemamo službenu potvrdu, Vlada je s Todorićem pregovarala još prije desetak dana, dok je javnost mislila da se u Banskim dvorima sastanči oko cijene plina. Rusi i Todorić pregovaraju još dulje. Iz Moskve je u Zagreb došao top menadžment Sberbanke. Detalje ne otkrivaju. - Sberbank je u izravnoj komunikaciji s Agrokorom, ali ne možemo detaljnije komentirati odnose - poručili su iz banke.

O Agrokoru ovisi više od sto tisuća ljudi u regiji

Ruski ambasador Anvar Azimov, koji je nedavno zaprijetio Agrokoru zbog duga, na krajnje nediplomatski način, naglo je zašutio. Čini se da Kremlju njegova galama nije previše odgovarala. Neizvjesnost također nije dobra. Sve dok se iz Agrokorova dimnjaka ne izvije bijeli dim, šteta će se uvećavati. Investitori su se ovih dana, naime, silno preplašili pada koncerna pa su počeli rasprodavati dionice Leda, Jamnice, Belja, Zvijezde i Vupika. Dionice su pale od sedam do 15 posto. Treba podsjetiti da su i hrvatski mirovinski fondovi u jednom dijelu kupci tih dionica pa će - ako se ovakav trend nastavi - biti ugrožena i vrijednost mirovina svih zaposlenika koji uplaćuju u drugi mirovinski stup.

Dugovi Agrokora ruskim bankama samo su dio nagomilanih obveza koncerna koji u Hrvatskoj zapošljava više od 35.000 ljudi, a ukupno više od 60.000, kad se dodaju Slovenija, BiH i Srbija. Ukupni dugovi tvrtke su na kraju rujna bili visokih 45,2 milijarde kuna. Od toga je 19 milijardi kuna bankama, više od 16 milijardi kuna su dugovi prema dobavljačima, pet milijardi kuna su samo kamate koje treba platiti u roku godine dana... I u Vladi se upalio alarm, ali izgleda da su i HDZ i Most suglasni da je odgovornost na vlasniku Ivici Todoriću. Država bi možda mogla i pomoći, ali iz izjava Bože Petrova i potpredsjednice Martine Dalić izgleda da Todoriću okreću leđa.

Most i HDZ imaju posve suprotne interese

- Političari su dali Todoriću priliku da ovako izraste. Nitko nije odgovoran za stanje u Agrokoru osim Todorića. Država neće spašavati Todorića, ali hoće gospodarski sustav - rekao je Petrov. Iako su kuloari u Vladi brujali da se Petrov ranije zalagao za nacionalizaciju Agrokora, on je jučer poručio da Vlada neće provoditi politiku od prije 20 godina. Ali želi pomoći tvrtki. - Agrokor po broju svojih tvrtki, po broju tvrtki s kojima posluje, strateška je kompanija za hrvatsko gospodarstvo i upravo iz tog razloga će država po potrebi braniti gospodarski sustav vlastite zemlje.

Oba partnera u Vladi bit će spremna djelovati ako dođe do toga - rekao je Petrov, kojemu izbacivanje nepopularnog Ivice Todorića iz Agrokora, uz spašavanje tvrtke, pogoduje za lokalne izbore. HDZ-ova potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić također je izjavila da prate što se događa.

- Odgovornost za razrješenje eventualnih poteškoća s kojima se Agrokor suočava je na vlasniku i upravi. Oni moraju poduzeti mjere koje će osigurati uredno poslovanje svojim dobavljačima i servisiranje dugova - poručila je Dalić.

Neke procjene idu do toga da u regiji od Agrokora izravno ili neizravno ovisi i više od 100.000 ljudi, pa su i SDP-ovci i HNS-ovci jučer poručili da na to izuzetno treba paziti.

- Ivan Vrdoljak je lukava lija. On je ponudio pomoć Andreju Plenkoviću znajući da će je ovaj odbiti. To je danajski dar. Kad se kriza za koji mjesec produbi, on će reći - nudio sam im pomoć, ali niste htjeli. To je dosta lukavo. A SDP ne nudi ništa jer su u rasulu... - kaže jedan naš sugovornik iz gospodarskih krugova. Premijer Andrej Plenković je službeno poručio da nema razloga za dramu.

HDZ i Most su se natezali oko sudbine Ivice Todorića

- Apeliram na sve da smire loptu - rekao je Plenković. Ugledni HDZ-ovac nedavno nam je rekao da HDZ neće spašavati Todorića jer, ako bi to učinili, on bi se nastavio ponašati na isti način. Prema njegovu mišljenju, Agrokor treba novo vodstvo. (Neslužbeno, na sastanku u Vladi Božo Petrov navodno je rekao: “Mi želimo to preuzeti”.

Martina Dalić ga je upozorila: “Nemaš što uzimati, sve je založeno. Kad bismo mi, država, postali vlasnici, mi to ne bismo mogli održavati... Netko mora platiti te milijarde kuna duga. I da nam Todorić Agrokor da za kunu, tko će vraćati dug?”. Plenković, prema običaju, nije rekao ništa. Sastanak nije završio nikakvim zaljučkom osim poruke da bi se Todorić trebao povući.

HDZ je izračunao da bi njima povlačenje Todorića politički odgovaralo jer bi im donijelo bodove na lokalnim izborima, ali Petrov je rekao: “To je vaš čovjek, ne možete sad prati ruke od njega”. Drugoga dana je promijenio ploču. Tu sad dolazi Vrdoljak, kao danas, koji zna da je svaka kombinacija s Agrokorom lose-lose, pa gradi poziciju za budućnost. Jedino je Krešo Beljak dobro rekao da je to projekt HDZ-a od početka 90-ih do danas, dok je Branko Grčić izazvao kaos idejom da država mora spašavati Agrokor.) U cijeloj priči još je jedna velika teškoća. Ruske banke drže trećinu duga. Što s druge dvije trećine? Na to pitanje još nema odgovora.

- Tu je i Vlada, pa Kremlj, čije namjere nitko ne zna...

Pad Agrokora doveo bi do tsunamija u Hrvatskoj

U priči je, dakle, puno nepoznanica, a malo vremena i još manje jednostavnih izlaza. Analitičari su upozorili na negativnosti eventualnog posrnuća Agrokora.

- Pad, propast ili veliki tektonski poremećaj u okviru takvog poslovnog subjekta imao bi tsunami efekt - rekao je Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti. Međutim, i on i drugi se slažu da nema mogućnosti da država jamči za neke nove kredite Agrokoru.

Preuzimanje dijelova tvrtke također ne dolazi u obzir. U neku vrst predstečajne nagodbe ne može, pak, ići Agrokor u komadu, nego pojedinačno njegove tvrtke. Država bi tu mogla pomoći s otpisom dijela poreza. Međutim, potpuno je nejasno koliko tvrtke iz koncerna duguju državi. Pojavila se informacija od američkih analitičara da Agrokor duguje oko 800 milijuna eura za PDV, no to je teško moguće. U zadnjem izvješću Agrokora navodi se da su obveze prema državi za porez 297 milijuna kuna.

Nitko ne zna točne brojke Agrokorovih pozicija

Porezna uprava ne želi odgovoriti koliki je dug i poziva se na poreznu tajnu. Ministar Zdravko Marić rekao je da su spekulacije o velikom poreznom dugu neutemeljene. Sve tvrtke u sastavu Agrokora godišnje ostvare oko 50 milijardi kuna prihoda.

- Nije pitanje odlazi li Todorić, jer on odlazi u svim kombinacijama - zaključuje naš sugovornik koji misli da HDZ neće dopustiti ni predstečajne nagodbe (jer bi svi dugovi koncerna prema državi postali vidljivi) niti će dopustiti ostanak Todorića u Agrokoru. Ovo su, nema sumnje, najteži dani Ivice Todorića. On se osobno razlikovao od većine hrvatskih tajkuna po tome što je bio istinski fanatik razvoja i modernizacije tvrtki koje je preuzimao. Nije kupovao ili preuzimao vrijedna poduzeća da bi izbacio radnike pa prodao imovinu niti ih je preuzimao da bi dobitak jednoga dana kapitalizirao.

Todorić je dijelom platio i ceh državnog rejtinga

Prema svemu što znamo o njemu, nije se nikad kanio riješiti Agrokora, a jedini način na koji je mogao zadržavati vlasništvo bilo je širenje kompanije i upadanje u sve dublje dužničko ropstvo. No iako mu je država dugo išla na ruku - još je Tuđman smatrao da najvredniji dijelovi nacionalnog bogatstva trebaju završiti u rukama ljudi od povjerenja - država je potpomogla i njegovu propast.

Todorić je, naime, s državom dijelio loš kreditni rejting, što nije samo njegova, nego i državna krivnja. Ako se Agrokor financira uz kamatu od pet do deset posto, a Lidl, Kaufland ili Billa uz kamatu manju od jedan posto, onda je praktički nemoguće opstati na dulji rok. Slovačka, na koju volimo gledati s prezirom, danas je uspješna ekonomija, zato što nisu samo brbljali o “strukturnim reformama”, nego su se mijenjali. Njihove tvrtke također plaćaju kamatu od jedan posto. Naši političari samo pričaju, gube vrijeme, a računi dolaze na naplatu, kao u basni o cvrčku i mravu...

Posjeti Express