Osobni bankrot zatražile 423 osobe

Thinkstock
Bankrot mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak
Vidi originalni članak

Od početka ove godine kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) je zaprimila je 423 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, pokazuju podaci s internetskih stranica Fine.

Zakon kojim je omogućem osobni bankrot, odnosno Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 25. travnja ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 422 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost.

Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 1.064 vjerovnika, a duguju im ukupno 125,24 milijuna kuna.

Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu - 230, a slijede Osijek s 42, Pula s 30, Rijeka s 26 i Varaždin sa 16 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u savjetovalištima u Čakovcu, Karlovcu i Zlataru - po 3, te Požegi, gdje su pokrenuta dva postupka, dok samo u savjetovalištu u Šibeniku do sada nije zaprimljen niti jedan zahtjev.

No, podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, veći od 24,4 milijuna kuna ili gotovo 20 posto ukupno prijavljenih dugova, otpada na savjetovalište u Dubrovniku, dok je iznos u Zagrebu tek nešto manji i iznosi 24 milijuna kuna (19 posto).

U savjetovalištu u Virovitici prijavljeni su dugovi u ukupnom iznosu od 19,3 milijuna kuna (15,5 posto), Osijeku 12,65 milijuna kuna (10 posto), a u Rijeci 9,68 milijuna kuna (7,7 posto), odnosno na tih se pet savjetovališta odnosi više od 70 posto prijavljenih neplaćenih obveza građana i obrtnika.  

Posjeti Express