Bombardiranje infrastrukture Islamske države neće biti dovoljno da se uništi financiranje džihadističke ratne mašinerije, pokazuju procjene zapadnih obavještajaca.

Iako je koalicija pod vodstvom SAD-a prošlog tjedna slavila ubojstvo osobe zadužene za upravljanje ISIL-ovim financijama, Abu Salaha, u "Financial Timesu" (FI) su objavljeni detalji istrage o ekonomskoj situaciji u Islamskoj državi, koji pokazuju da bez napada za tlu neće biti moguće zaustaviti financiranje operacija džihadista i isplate plaća za njihovih 30.000 ekstremista.

Jedan obavještajac koalicije je izjavio da ISIL posjeduje dovoljno rezervi i stanih prihoda da nastavi s vojnim operacijama istovjetnim tempom još tri godine. A kad je koalicija krenula u napade, u listopadu 2014. godine, predviđalo se da će Islamska država ostati "na suhom", financijski gledano, za 12 mjeseci.

Na osnovi dokumenata i intervjua s desecima bivših ISIL-ovih zapovjednika, te iračkih i sirijskih dužnosnika na ISIL-ovom teritoriju, FT je sastavio procjenu gospodarske situacije u tzv. Islamskoj državi.

U posljednjih godinu dana, islamisti su puno zaradili pljačkom i zapljenama, kao i oporezivanjem nafte, koja predstavlja njihov osnovni izvor financiranja, pokazala je istraga. 

ISIL zarađuje gotovo 900 milijuna dolara godišnje, s tim da 2/3 novaca odlazi na vojsku. Na njihovu glavnu vojnu silu - strane novake u kalifatu, odlazi godišnje između 200 i 250 milijuna dolara.

Svakog mjeseca glavni borci dobivaju po 20 milijuna dolara, dok lokalni dobivaju između 15 i 20 milijuna.

Deseci milijuna dolara se troše na mala streljiva i eksploziv, a u jednom tjednu se na obranu potroši (samo u obliku streljiva) oko milijun dolara, dok na druge vojne dodatke odlaze još milijuni dolara. S druge strane, naftom se opskrbljuju besplatno.

Strani borci zarađuju do 150 dolara mjesečno, uz što dobivaju brojne dodatke - od 200 dolara emigracijskog bonusa do ratnog plijena i dodataka za žene i ropkinje. U prosjeku se tako svota poveća na 800 dolara.

Skupina ima vrlo centralizirani proračun, kojim se upravlja iz Mosula, te desetak regionalnih budžeta koji imaju posebne upravitelje. Ne postoji elektronički sustav bankarstva, pa je odgovornost vrlo neravnomjerno raspoređena. 

Bivši militanti tvrde da su plaće znali čekati mjesecima, s tim da neki nikad nisu ni primili sve zaostatke, piše Time. 

"Iako izvana imaju veliku aureolu koja će vas navesti da pomislite kako je sve isplanirano i kontrolirano, činjenica je da nema većeg plana. To nije država, to je smijurija", zaključio je jedan sirijski pobunjenički zapovjednik koji je proveo godinu dana boreći se s džihadistima.