Hrvatski su radnici preopterećeni jer rade prekovremeno i radno vrijeme im je među najduljima, rekla je u srijedu ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić i poručila kako ga treba skratiti na šest sati, kao što je trend u nekim zemljama, jer to ima dokazano jednaku učinkovitost uz manje ozljeda na radu, a ljudi kasnije odlaze u mirovinu.

Tako bismo imali i više zaposlenih, a mladima bi se dala mogućnost da pošteno žive, rekla je Zavalić na konferenciji pod naslovom "Zdravo radno mjesto za svaku radnu dob" održanoj u srijedu u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Samo zdrav radnik je i produktivan, a da bi se to osiguralo, potrebno je preventivno djelovati, rečeno je na konferenciji. Zavalić je upozorila da prema sadašnjem stanju, s obzirom na postojeće uvjete rada, radnici često "izgore" u dobi od 50 godina. "To moramo spriječiti, jer bi morali, prema predloženim izmjenama raditi do 67. godine", rekla je. Iznijela je i podatak kako su ozljede na radu češće kod mlađih zaposlenika dok su kod starijih rjeđe, ali teže.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel, osvrnuvši se na prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojima bi se povisila dobna granica za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina, odnosno za prijevremenu mirovinu sa 60 na 62 godine uz dodatnu penalizaciju ranijeg umirovljenja, rekao je kako se, kada se pogledaju uvjeti rada u razvijenim zemljama s kojima nas uspoređuju, "vidi se da živimo u nekom drugom svijetu".

Ne rade svi u jako dobrim radnim uvjetima, kao primjerice u Podravci i Belupu i moramo biti glasni i pobrinuti se da zaštitimo i konzumiramo svoja prava na radu, rekao je Novosel. Poručio je poslodavcima da samo zdrav radnik može biti i produktivan. "Ne prihvaćamo da nam se smanjuju prava uz postojeće radne uvjete i ukida benficirani radni staž za većinu zanimanja za koja je sada propisan, to ne može", naglasio je Novosel. Dodao je kako se o zaštiti na radu dosta govori, a premalo radi.

Predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mirando Mrsić, osvrnuvši se na predložene zakonske izmjene i reforme ustvrdio je kako su one izravan udar na radnike. Kada 50-godišnjak izgubi posao, rekao je, vrlo teško nalazi novi pa završava na burzi rada, prima naknadu neko vrijeme i tada postaje socijalni slučaj jer ne može u prijevremenu mirovinu i mora čekati do 62. godine, a i tada se snažno penalizira za prijevremeno umirovljenje. Vlada puno više sluša poslodavce nego radnike, ustvrdio je i poručio da nema potrebe za smanjivanjem radničkih prava.

Ustvrdio je kako je sustav mirovinskog osiguranja, uz postojeće uvjete, održiv uz otvaranje novih radnih mjesta.

Ana Šijaković iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu upozorila je kako su profesionalne bolesti vodeći uzrok smrti vezan uz rad te da tehnološki razvoj donosi nove kemijske supstance koje nose nove rizike za profesionalne bolesti.

Profesionalne bolesti najčešće su kod radnika u dobi od 60 i više godina (47 posto). Od profesionalnih bolesti češće obolijevaju muškarci (69 posto) nego žene (31 posto). Prema obrazovnoj strukturi najviše oboljevaju zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (63 posto), nižom (31 posto), te šest posto s visokom stručnom spremom. Od ukupnog broja stradalih, na radnom mjestu stradava 82,5 posto zaposlenika, a 17,85 na putu do posla i to većinom žene, kazala je Šijaković. Naglasila je važnost promocije održivog rada i zdravog starenja i suzbijanje zdravstvenih problema tijekom radnog vijeka te osiguranje zaštite na radu.