Što bi moglo navesti kriminalce da promijene svoje zanimanje?

Naravno da ne postoji jedan točan odgovor, no kad pričamo o zločinu iz ekonomskih razloga (ponajprije neimaštine), najnovije istraživanje pokazalo je da bi obrazovanjem i opremanjem ljudi, te pomaganjem da započnu legitiman posao (i uopće pružanjem mogućnosti zaposlenja) itetako mogli utjecati na budućnost kriminalaca.

Točnije takve promjene mogle bi na kriminalce utjecati u tolikoj mjeri da više ne ponove zločine.

Istraživanje Christophera Blattmana s Columbije i Jeannine Annan iz Međunarodnog odbora za spašavanje, procjenjivalo je učinkovitost programa osmišljenog kako bi se rehabilitiralo bivše plaćenike u Liberiji. Iako je riječ o posebnoj skupini ljudi, prema tom zanimanju ljude tjera loša ekonomska situacija u zemlji, kao i nedostatak obrazovanja i dodatnih sposobnosti, uslijed čega nemaju ni mogućnost zaposlenja. 

Ti detalji, u kombinaciji s nestabilnom vladajućom strukturom, nešto su što nije svojstveno Liberiji nego se može naći diljem svijeta, a svi ti čimbenici utječu na okretanje najsiromašnijih slojeva društva prema kriminalu.

Blattman i Annan proučavali su program čiji je cilj bila demobilizacija, razoružanje i reintegracija bivših plaćenika (koji su se nakon građanskih ratova okrenuli krađi te pljačkama zlata, dijamanata, gume i drva). Uz te ilegalne aktivnosti, bivše vojnike bilo je lako novačiti za nove nasilne kampanje, uključujući obližnje ratove ili da rade kao plaćeni članovi grupa čiji je cilj bio zastrašiti glasače na nadolazećim izborima.

Obrazovanjem i poticajem do novog života

U pokušaju da obuzda takvo ponašanje, neprofitna organizacija 'Akcija protiv oružanog nasilja' nekim je muškarcima ponudila da se priključe programu u kojem su mogli stjecati znanja za poljoprivredne poslove. Uz tečajeve i savjetovanje, dobili su materijal u protuvrijednosti od 125 dolara kako bi mogli pokrenuti novi posao i život.

Nakon 14 mjeseci, istraživači su uspjeli ispitati više od 90 posto od 1.123 osoba koliko ih je prvotno sudjelovalo u istraživanju (a polovica je sudjelovala i u programu). 

Otkrili su da su se sve osobe koje su prošle program (pa i najokorjeliji kriminalci među njima) nastavile baviti poljoprivredom. A iako se nitko za vrijeme istraživanja nije u potpunosti odrekao kriminala, njihovo učesništvo u kriminalnim radnjama ipak je palo za 20 posto. 

Osobe koje su sudjelovale u programu zarađivale su više od onih koje nisu stekle nova znanja o poljoprivredi. A s povećanjem plaće (makar od svega 40 centi dnevno), razvilo se novo zadovoljstvo koje je natjeralo bivše zatvorenike da se okrenu prema novim zanimanjima. 

Također, istraživanje je pokazalo da su u situacijama u kojima su bivši plaćenici znali da će u budućnosti uslijediti povišica, oni bili još usmjereniji prema novom poslu. 

Drugim riječima, i u razvijenijim zemljama bivši bi se kriminalci najbolje mogli odmaknuti od kriminala ako dobiju određenu naobrazbu i osigura im se način da sami zarađuju svoje novce zahvaljujući tim novim vještinama, piše Atlantic. 

S obzirom na postotak nezaposlenosti, u Hrvatskoj ni tako rehabilitirani kriminalci vjerojatno ne bi dobro prošli. No tko zna, možda bi baš oni pronašli način kako podići iz pepela domaću poljoprivredu. Zemlje ima dosta, samo trebaju početi...