Dočekalo se i to; na sastanku Sberbanke, VTB Banke - dviju ruskih banaka, s PBZ-om, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačkom bankom i najvećim dobavljačima, pao je dogovor kako spasiti Agrokor. Ali ne i Ivicu Todorića. Dogovorili su se da se neko vrijeme sva potraživanja prema Agrokoru obustave ("standstill"), ali i da iz vodstva Agrokora maknu one koji su kompaniju vodili do sada. Eufemizam za to je da će "upravljački tim biti osnažen".

"Kao prvi korak, osnažit će se uvođenjem funkcije Glavnog direktora za restrukturiranje... kao ključne osobe za provedbu programa stabilizacije. Nadalje, tijekom procesa restrukturiranja, funkcije top menadžmenta bit će popunjene neovisnim stručnjacima kako bi se vodio transparentan i održiv proces restrukturiranja." Nimalo slučajno, dogovor banaka i vjerovnika objavljen je kratko nakon što je Vlada objavila da je izglasala "Lex Agrokor".

Očito su i političke odluke i zbogom Todoriću i još štošta bilo uvjet za prolongiranje 16 milijardi kuna duga, vjerojatno i više, upumpavanje još cijele milijarde eura. Do tog trenutka su politički, bankarski i korporativni krugovi dva dana vrili zbog Agrokora. Televizija N1 objavila je danas da Adris Grupa Ante Vlahovića potražuje 100 milijuna eura, Vindija 53 milijuna eura, Franck 93 milijuna eura te Kraš 40 milijuna eura. Iz Adris grupe za RTL su poručili kako neće praviti probleme Agrokoru aktiviranjem zadužnica.

Prvo Belje, za njim Ledo, Jamnica, Tisak, PIK Vinkovci, na kraju i sam Agrokor d. d. Skoro sve je u jednom trenutku završilo u blokadi. Isprva se smatralo da je riječ o blokadi zbog vjerovnika, da bi se pokazalo da je sve tvrtke blokirala porezna uprava. Drugim riječima država. A onda se pojavila vijest da nije riječ o porezima nego neplaćenim doprinosima za radnke. A onda je i jedna državna tvrtka, pukla je vijest, uspjela utjerati svojih 300.000 kuna Agrokorovog duga.

Ruske banke VTB i Sberbank, te četiri najveće hrvatske banke, dogovor oko potraživanja dugova od Agrokora postigle su oko dva sata iza ponoći. Usuglasile su mirovanje (standstill agreement) i potpisale da vjerovnici za određeno vrijeme neće tražiti isplatu od strane Agrokora Holdinga. Osim toga, sporazum ukazuje na to da će Agrokoru dati novi kredit čime bi se osiguralo funkcioniranje i daljnji rad te kompanije, javlja tportal.

Banke su se za sastanak s velikim dobavljačima Agrokora u sjedištu Erste banke u Vukovarskoj ulici u Zagrebu odlučile kako bi im prezentirale kakav je daljnji plan poslovanja. Dobavljači su također čuli da je postignut dogovor s upravom Agrokora, ali nisu znali što plan predviđa za njih. Na sastanak su došli predstavnici Atlantic Grupe, Kraša, Vindije i drugih. među ostalim, i kako bi se spriječila daljnja panika.

Standstill aranžman bi trebao uključivati novac od banaka, a da kroz šest mjeseci Agrokor ne mora plaćati svoje obveze prema bankama. Svježi novac bi išao dobavljačima.

Ranije je televizija N1 neslužbeno doznala da su ruski kreditori odbijali dogovor dok se Vlada ne povuče.Unatoč tome što su hrvatske banke to htjele. Dobavljačima je ključno hoće li ili ne daljnji plan restrukturiranja uključivati bilo dio otpisa dugova ili ne. Uskoro bi se s detaljima trebao službeno oglasiti i Agrokor. 

Četiri banke koje uz ruski bankarski dvojac odlučuju o sudbini Agrokora i njegovog "gazde" Todorića, su RBA, Intesa, Unicredit i Erste banka. Ivica Todorić i njegovi ljudi pregovarali su o novim kreditima koji bi trebali iznositi oko 900 milijuna eura, no ruska strana inzistirala je i na Todorićevu odlasku. Tijekom večeri Todorić je navodno odlučio popustiti.

U međuvremenu je Branko Roglić, koji je najveći distributer robe u središnjoj i jugoistočnoj Europi, objasnio zašto je aktivirao zadužnicu na 10 milijuna kuna (Agrokor mu duguje 12 milijuna), što je objavio jučer ujutro. Za njim je u prisilnu naplatu dugova krenulo još nekoliko dobavljača, pa je tako danas oko podne pukla vijest da je u blokadi Belje nakon što je prisilnu naplatu dugova pokrenula tvrtka Gumiimpex.

"Moj financijski menadžment bio je na sastanku u Agrokoru. Tražili su da im plate dug, ali im je u jednom trenutku rečeno da oni više ne odlučuju o plaćanju. Kad oni ne odlučuju o plaćanju, mi smo odmah pustili zadužnicu. Robu im ne isporučujemo još prije Božića jer znamo da ne mogu platiti", bez dlake na jeziku rekao je Roglić i dodao da je strašno ako su lažirali izvješća.

Prisilna naplata je isprva izazvala paniku, ali se ona stišala nakon vijesti o dogovoru banaka i Agrokora. Tvrtka dobavljačima inače duguje 16 milijardi kuna dobavljačima. Kad bi svi oni, ili barem oni najveći, učinili isto što i Roglić, a da dogovor nije postignut, račun Agrokora završio bi u blokadi, što bi bio uvod u stečaj ili predstečaj. Mnogi dobavljači, koji zapošljavaju više od 15.000 radnika, navodno su imali dogovor da pričekaju kako će završiti pregovori s bankama.

Roglićevo soliranje zato ih je iznenadilo. Agrokor ne poštuje rok plaćanja od 60 dana prema svojim dobavljačima. Agencija Moody’s navodi da je on dulji od 150 dana i Agrokor bez novih kredita ne bi imao novca za plaćanje dobavljačima. Sve mu odlazi na kamate i zato su mu u srijedu opet snizili rejting.

Ruski Sberbank i VTB drže oko 1,4 milijarde kuna duga. Kako je ranije potvrdio Jurij Solovjev iz VTB-a, oni su s drugim bankama dogovarali aranžman s Agrokorom kojim bi se zamrznulo plaćanje kamata. Agrokor bi trebao dobio svježe kredite da plati dobavljačima, a ne bi barem nekoliko mjeseci morao plaćati kamate. To bi pomoglo stabilizaciji, ali onda idu velike promjene. Solovjev je bio izričit.

"Mora otići uprava koja je dovela do ovog stanja. Spremna je i prodaja dva segmenta tvrtke kad se situacija smiri", rekao je u svojoj izjavi iz Moskve.

Što se vlade tiče, na njenoj sjednici će se, kako je izjavio premijer Andrej Plenković, naći prijedlog zakona o sistemski važnim tvrtkama, nazvan u javnosti "lex Agrokor". "Radimo sistemski zakon koji će zaštititi interese hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, a svi resori daju svoje zadnje opaske kako bi taj zakon na Vladi sutra mogli usvojiti", rekao je Plenković. Kako se doznaje iz Mosta, nacrt toga zakonskog prijedloga poslao bi se u hitnu saborsku proceduru.