Malo kad se svjetska ekonomija susrela s većim kontrastom između trenutačnih sjajnih izgleda i tako sumorne skore budućnosti, piše politico.eu

Najnovija procjena Međunarodnog monetarnog fonda o svjetskom gospodarstvu predviđa da će se globalni oporavak ponovno ubrzati ... ali sjajne prognoze su samo za ovu godinu. Nakon toga očekuje se opet dolazak olujnih oblaka. 

Ministri financija iz cijelog svijeta koji se ovog tjedna okupljaju u Washingtonu sigurno bi se radije usredotočili na pozitivne prognoze, ali nakon što se ugase kamere i kad završe sa samouvjerenim nastupima, pa pogledaju dalje u budućnost, svi ti moćni financijski stručnjaci - ministri i bankari, svjesni su da je sve ovo što se sad događa, predobro da bi potrajalo. 

Europljani imaju najviše razloga za brigu. Sveobuhvatni trgovinski rat nikad nije bio izgledniji nakon što je američki predsjednik Donald Trump odrezao carine na kineski čelik.

Bliski Istok bi ponovno mogao postati veliko i užareno bojište zbog rata u Siriji, a sve je izglednije i da će se SAD povući iz iranskog nuklearnog sporazuma. Rusija se pak postupno razdvaja od globalne ekonomije zbog zapadnih sankcija, zbog Putinove politike.

U međuvremenu, Europa se suočava s izlaskom Velike Britanije iz EU koja postaje sve krhkija. 

Sve izgledniji pad

U ovom turobnom geopolitičkom kontekstu, vlade i ekonomisti bit će prisiljeni naučiti da se sadašnji oporavak oslanja na nesigurne financijske temelje. Javni i privatni dug je visok kao i uvijek. Stoga je sve bliže dan kad će središnje banke biti prisiljene posegnuti za masovnim tiskanja novca, a takav scenarij se već odvija u SAD-u.

Izvješća MMF-a su u jednu ruku ekonomska ekspertiza, a s druge strane vježbanje visoke diplomacije. Ali ne morate biti preveliki ekspert da shvatite odakle vreba opasnost.

Rast će se ove godine ubrzati, baš kao što je bilo 2017. godine. Svjetski bruto domaći proizvod povećat će se za 3,9 posto u 2018. godini, naspram 3,8 posto prošle godine, priopćio je MMF. Rast posljednjih godina bio je i koordiniran na globalnoj razini - što se ranije malo kad viđalo. I oporavak će u narednih nekoliko mjeseci, zadržati živost.

No, "nakon nekoliko idućih kvartala, rizici ... sve je izgledniji pad", rekao je MMF. Navode se financijske ranjivosti: "erozija potpore globalnoj gospodarskoj integraciji" (prijevod: rastući protekcionizam i mogući trgovinski ratovi) i "niz ne-ekonomskih rizika" poput "geopolitičkih stremljenja, političkih neslaganja i klimatskih šokova".

Europa, u ovom ozbiljnom kontekstu, nije na najboljem mjestu. Njezin rast, iako snažan prema najnovijim standardima, slabiji je nego u ostatku svijeta: očekuje se stvarni rast BDP-a u 2018. od 2,5 posto, u usporedbi s 2,9 posto u SAD-u i 4,9 posto na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju.

Stari Kontinent je također ranjiv, jer bi mogao postati kolateralna žrtva trgovinskih ratova, iako u njemu ne sudjeluje, jer bi mjere i protumjere između Kine i SAD-a jako uzdrmale povjerenje u poslovnom svijetu.

Prošlog tjedna direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je iz Hong Konga da je multilateralni trgovinski sustav kakav se gradio od Drugog svjetskog rata bio "u opasnosti od razdvajanja".

Veliki kasne s reformama

Lagarde se upravo pridružila zboru Europljana koji su posljednjih tjedana izdali slična upozorenja. "U trgovinskim ratovima ne postoje pobjednici, nego samo veći ili manji gubitnici.", rekao je već ranije ovog mjeseca Benoît Cœuré, član izvršnog odbora Europske središnje banke.

No, glavni problem Europe je što kasni i s reformama i s primjenom alata koji bi mogli pomoći ako se suoči s velikim gospodarskim padom. 

Više se neće moći osloniti na monetarnu politiku jer je Europska središnja banka već dala novca koliko je mogla, a neka od najvećih europskih gospodarstava i dalje ostaju previše zadužena da bi se oslanjala na fiskalni poticaj ako ili kada bude potrebno

Ova nesposobnost EU-a i njezine jezgre da se reformira, dok još ima vremena, je velika opasnost koja visi nad oporavkom, uvjeren je dužnosnik Europske komisije.

"I dalje čekamo remont trošenja javnog novca u Francuskoj, i dalje čekamo Italiju da zajedno poduzme akciju, još uvijek čekamo da Njemačka shvati da mora učiniti više kako bi reformirala vlastito gospodarstvo, a europske vlade ponašaju se kao da su gospodari vremena i u nedogled raspravljaju hoće li se bailout fond nazvati monetarni fond ili ne, upozorava dužnosnik.

"Sve sam pesimističniji. Kad gospodarstvo počne izgarati, biti će prekasno za žaljenje što nismo ništa naučili iz nedavne krize", upozorio je jedan član francuske vlade.