Stiže super El Niño: Što to znači za Hrvatsku i kakvu zimu možemo očekivati
Dok smo proteklih mjeseci pratili toplinske valove, požare i neuobičajeno visoke temperature diljem Europe, na drugom kraju planeta događala se promjena koja bi tijekom zime mogla utjecati i na vrijeme u Hrvatskoj. U Pacifiku se razvija vrlo snažan El Niño, a najnoviji podaci pokazuju da bi ovaj mogao biti među najjačima otkako postoje suvremena mjerenja. U medijima se za takve ekstremne epizode često koristi naziv "super El Niño".
Promjena temperature vode u Pacifiku mijenja velike atmosferske struje, a one zatim, poput domina, mogu utjecati na vremenske obrasce tisućama kilometara dalje. Europa je pritom jedan od dijelova svijeta gdje je taj utjecaj mnogo manje predvidiv nego, primjerice, u Južnoj Americi ili Australiji. Ipak, prošli jaki El Niñi daju neke tragove. Za Hrvatsku bi, prema analizama koje prenosi Bloomberg, snažan El Niño mogao značiti vlažniju zimu i raniji dolazak proljeća, premda se takav scenarij nikako ne može uzeti kao klasična sezonska prognoza.
Što je zapravo El Niño?
El Niño nastaje kada površinske vode u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog oceana postanu znatno toplije od dugogodišnjeg prosjeka. Ta razlika možda zvuči mala kada se izrazi u nekoliko stupnjeva, ali riječ je o golemom području oceana. Količina dodatne topline koja se tada prenosi između mora i atmosfere dovoljna je da promijeni raspored vjetrova i oborina na velikom dijelu planeta.
Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) smatra da El Niño postoji kada se zagrijavanje u ključnom području Pacifika održava dovoljno dugo i poprimi karakterističan atmosferski odgovor. O snažnom El Niñu govori se kada odstupanja temperature mora postanu vrlo velika, a u javnosti se izraz "super El Niño" uglavnom koristi za događaje u kojima anomalija prelazi približno dva stupnja. Ovaj put brojke su iznimne. Svjetska meteorološka organizacija početkom rujna objavila je da modeli za razdoblje od rujna do studenoga pokazuju prosječnu anomaliju temperature mora u području Niño 3,4 od čak oko 3,6 stupnjeva, uz očekivani vrhunac prema studenome i prosincu. WMO je također procijenio da će se El Niño gotovo sigurno zadržati barem do veljače 2027. godine. NOAA ide još dalje. U rujanskoj procjeni američkog Centra za klimatska predviđanja navodi se da postoji više od 90 posto izgleda da će tijekom jeseni i zime El Niño dosegnuti kategoriju vrlo snažnog događaja, a procjenjuje se i mogućnost da bude jači od svih zabilježenih od 1950. godine.
Zašto bi to utjecalo na Hrvatsku koja je tisućama kilometara udaljena od Pacifika? Upravo tu često nastaje zabuna. El Niño nije vremenska fronta koja putuje preko planeta i nakon nekoliko mjeseci stigne do Jadrana. Njegov je utjecaj posredan. Zagrijavanje Pacifika mijenja raspored konvekcije u tropima, odnosno područja u kojima se topli i vlažni zrak podiže u atmosferu. Time se mijenjaju i snažne zračne struje na velikim visinama. Taj poremećaj potom se prenosi prema drugim dijelovima svijeta i može utjecati na položaj ciklona i anticiklona iznad Atlantika i Europe.
Problem je što između Pacifika i Hrvatske postoji mnogo drugih čimbenika. Na naše vrijeme snažno utječu Atlantik, Sredozemlje, raspored tlaka nad Europom, polarni vrtlog, stanje Jadrana i niz lokalnih okolnosti. Zato dva El Niña jednake snage ne moraju donijeti jednaku zimu u Hrvatskoj.
Što nam pokazuje prošlost?
Najbolji trag daju godine u kojima je El Niño bio posebno snažan. Među najjačima u modernoj povijesti bili su događaji 1982./83., 1997./98. i 2015./16. U Europi se tijekom snažnih El Niño zima češće pojavljuju određeni obrasci, premda nisu zajamčeni. Južni dio kontinenta može dobiti više oborina, dok se sjevernije češće javlja manjak kiše. I aktualni modeli WMO-a pokazuju sličan signal - povećanu vjerojatnost natprosječnih oborina u dijelovima južne Europe.
Za Hrvatsku bi to značilo veću mogućnost češćih ciklona sa Sredozemlja i više zimskih oborina. No ono što meteorolozima posebno upada u oči nije samo kiša. Bloomberg navodi kako iskustvo iz ranijih snažnih El Niño epizoda sugerira da bi Hrvatska mogla dobiti blažu završnicu zime i raniji početak proljetnih temperatura. To ne znači da snijega neće biti niti da će cijela zima biti topla. Sezonske prognoze govore o prosjecima kroz više mjeseci, a između njih se i dalje mogu pojaviti vrlo hladni periodi.
Ranije proljeće nije baš dobra vijest
Na prvi pogled, topliji veljača ili ožujak mogu zvučati ugodno. Poljoprivrednicima, međutim, to može predstavljati ozbiljan problem. Ako vegetacija zbog topline krene nekoliko tjedana ranije, pupovi i cvjetovi mogu postati osjetljivi na jedan jedini kasni prodor hladnog zraka. Dovoljno je nekoliko sati mraza da stradaju voćnjaci ili vinogradi. To je već poznat problem u Hrvatskoj. U godinama kada nakon toplog kraja zime uslijedi naglo zahlađenje u travnju, štete na voću mogu biti ogromne. Još veći problem mogu biti oborine. Poljoprivredi nije dovoljno da tijekom godine ukupno padne "dovoljno kiše". Važno je kada ona pada. Vlažna zima i sušno proljeće ili ljeto mogu biti potpuno drukčiji problem od ravnomjerno raspoređenih oborina.
S druge strane, ranije proljeće i više toplih dana u ožujku, travnju i svibnju mogli bi barem kratkoročno pogodovati hrvatskom turizmu. Sezona na Jadranu već se godinama pokušava proširiti izvan srpnja i kolovoza, a toplije proljeće tome ide u prilog.
Kakao, kava, žitarice - sve može poskupjeti
El Niño najveće posljedice često ostavlja upravo tamo gdje se proizvodi hrana koju kupuje cijeli svijet. U nekim dijelovima planeta donosi sušu, u drugima ekstremne kiše. Zbog toga može smanjiti prinose kave, kakaovca, riže, pšenice, šećera ili palmina ulja. Ako padne proizvodnja, raste cijena sirovine, a nekoliko mjeseci kasnije to se može vidjeti i na policama hrvatskih trgovina. Bloomberg je još ljetos upozoravao da bi novi snažni El Niño mogao poremetiti lance opskrbe i ponovno podići cijene hrane i drugih sirovina. Posljednji El Niño 2023./24. povezan je s problemima u proizvodnji kakaovca u zapadnoj Africi, a posljedice su se poslije prelile na rekordne cijene čokolade.
I vrlo snažan El Niño samo povećava vjerojatnost određenog vremenskog obrasca. Ne određuje kakvo će biti vrijeme određenog dana niti može nekoliko mjeseci unaprijed reći koliko će kiše pasti u Splitu ili hoće li Zagreb imati snježan Božić. WMO zato naglašava da učinak svakog El Niña ovisi o njegovoj snazi, trajanju, dobu godine i drugim klimatskim sustavima koji istodobno djeluju. A 2026. postoji još jedan važan faktor: mora i atmosfera već su topliji nego tijekom većine ranijih El Niño epizoda zbog dugoročnog globalnog zatopljenja. Zato usporedba s 1982., 1997. ili 2015. može pokazati što je moguće, ali nije recept za ono što će se dogoditi ove zime.
Inače, Super El Niño 1877. smatra se jednom od najmoćnijih i najrazornijih klimatskih katastrofa u zabilježenoj ljudskoj povijesti. Pretvorio se u globalnu katastrofu: suše su uništile usjeve od Indije i Kine do Brazila, a glad je odnijela desetke milijuna života. No ljude nije ubila samo klima - kolonijalne vlasti, loša raspodjela hrane i slaba pomoć pretvorile su prirodnu nepogodu u jednu od najvećih humanitarnih katastrofa 19. stoljeća.