Stop za tisuće aviona. Iza kaosa krije se zastarjela mreža žica i kabela
Jedna od tehnološki najnaprednijih zemalja svijeta suočila se s prometnim kolapsom zbog sustava koji se još uvijek oslanja na stare bakrene vodove. Četverosatna obustava polijetanja diljem SAD-a otvorila je pitanje koliko je zapravo sigurna i pouzdana infrastruktura koja svakodnevno upravlja tisućama zrakoplova, piše The Wall Street Journal.
U petak, 13. studenoga, američki zračni promet doživio je jedan od najvećih poremećaja u svojoj novijoj povijesti. Diljem Sjedinjenih Američkih Država zrakoplovi su ostajali na pistama, putnici su satima čekali informacije, a zračne luke pretvarale su se u mjesta potpunog kaosa. Gotovo sva polijetanja u zemlji bila su zaustavljena dulje od četiri sata. Uzrok nije bio teroristički napad, ekstremno nevrijeme ili kvar na zrakoplovima. Problem se skrivao duboko u američkoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, u složenoj mreži zastarjelih kabela, žica i mrežnih uređaja o kojoj ovisi sigurnost milijuna putnika.
Kako piše The Wall Street Journal, u središtu krize nalazi se sustav poznat pod nazivom FAA Telecommunications Infrastructure (FTI), komunikacijska okosnica američke kontrole zračnog prometa. Riječ je o golemoj mreži koja povezuje kontrolore leta, radarske sustave i komunikacijsku opremu diljem zemlje. Njome putuju radijske poruke, radarski podaci i tekstualne informacije koje omogućuju kontrolorima da nadziru zrakoplove, usmjeravaju pilote i održavaju sigurne razmake među avionima. Bez pouzdane razmjene tih podataka suvremeni zračni promet jednostavno ne može funkcionirati.
Problem je u tome što se iza sofisticiranih radarskih zaslona i modernih kontrolnih tornjeva nalazi infrastruktura koja već godinama čeka temeljitu obnovu. Dijelovi američke komunikacijske mreže još se oslanjaju na bakrene vodove ograničenog kapaciteta, dok se novi optički kabeli i suvremeni mrežni uređaji postupno ugrađuju u postojeći sustav. Takva modernizacija iznimno je složena jer nova oprema mora funkcionirati zajedno sa starom, a svaki poremećaj u prijenosu podataka može imati posljedice daleko izvan mjesta na kojem je nastao.
Jedan uređaj, problemi u cijeloj zemlji
Američki ministar prometa Sean Duffy i čelnici Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA) objasnili su da je poremećaj nastao tijekom radova na zamjeni stare telekomunikacijske infrastrukture. Istraga se usredotočila na mrežni usmjerivač, odnosno router, instaliran u udaljenom objektu u saveznoj državi Arkansas. Taj uređaj služi za usmjeravanje podatkovnog prometa kroz komunikacijsku mrežu, a njegov nepravilan rad može izazvati ozbiljne probleme u sustavu koji povezuje velik broj lokacija.
Prema dosadašnjim informacijama, prvi vidljivi problemi pojavili su se u komunikacijama povezanima s centrom za kontrolu zračnog prometa u Indianapolisu. Kontrolori i piloti počeli su se suočavati sa smetnjama i prekidima radijske veze. Tehničari su isprva pokušavali pronaći uzrok upravo na tom području, no pokazalo se da problem nije ograničen na jedan centar. Nestabilnost se širila komunikacijskom mrežom, a FAA više nije mogao jamčiti pouzdanost sustava u opsegu potrebnom za normalan promet.
Prema objašnjenju čelnika FAA-a Bryana Bedforda, problematični router opterećivao je mrežu približno 45 minuta, nakon čega su se poremećaji proširili na 17 objekata. Budući da stručnjaci nisu mogli odmah utvrditi uzrok nestabilnosti, donesena je odluka o obustavi polijetanja. Bila je to preventivna sigurnosna mjera: zrakoplovi koji ostanu na zemlji predstavljaju manji rizik od onih koji bi se mogli naći u zraku bez pouzdane komunikacije s kontrolom leta.
Posljedice su se osjetile gotovo odmah. Poremećaji u zračnom prometu ne završavaju u trenutku kada se ponovno dopusti polijetanje. Zrakoplovi i njihove posade tada se nalaze na pogrešnim lokacijama, putnici propuštaju presjedanja, a zračni prijevoznici moraju ponovno organizirati velik dio svojeg rasporeda. Američke vlasti procijenile su da su stotine tisuća putnika bile pogođene krizom, dok su se otkazivanja i kašnjenja nastavila i tijekom subote. FAA je očekivao da će normalizacija potrajati do kraja vikenda.
Sustav star desetljećima
Upravljanje američkim zračnim prometom jedan je od najsloženijih logističkih zadataka na svijetu. Svakoga dana kroz američki zračni prostor prolaze deseci tisuća letova, a kontrolori moraju neprestano pratiti njihove položaje, visinu, brzinu i planirane putanje. Da bi to bilo moguće, komunikacijska mreža mora raditi gotovo besprijekorno. Problem je što se njezina modernizacija godinama odvija sporije nego što bi zahtijevao razvoj zračnog prometa.
FTI sustavom od 2002. godine upravlja američka obrambena i tehnološka kompanija L3Harris Technologies. Tvrtka je odgovorna za velik dio komunikacijske infrastrukture i njezinu postupnu obnovu. Nakon studenogačkog incidenta priopćila je da je modernizirano približno 70 posto stare mreže temeljene na bakrenim vodovima te da surađuje s FAA-om u istrazi uzroka kvara.
Međutim, preostalih 30 posto nije jedini problem. U velikim tehnološkim sustavima prijelaz sa stare na novu infrastrukturu može biti gotovo jednako zahtjevan kao i sama izgradnja mreže. Različite generacije uređaja, različiti komunikacijski protokoli i ograničenja starijih sustava stvaraju dodatne rizike. Dovoljno je da jedan uređaj počne nepravilno obrađivati podatke pa da se posljedice prošire daleko izvan njegova neposrednog okruženja.
The Wall Street Journal upozorava da problemi nisu počeli ovoga studenoga. Američka zrakoplovna infrastruktura već se godinama suočava s ponavljajućim prekidima, a stručne analize još su 2023. upozoravale da rizici povezani sa zastarjelom mrežom postaju neprihvatljivi. U rujnu ove godine sličan je komunikacijski poremećaj ozbiljno narušio zračni promet na sjeveroistoku SAD-a. Najnoviji incident pokazao je koliko se lokalni tehnički kvar može pretvoriti u nacionalnu prometnu krizu.
Milijarde dolara za obnovu
Američke vlasti već su pokrenule veliki projekt zamjene telekomunikacijske infrastrukture. Novi sustav, poznat pod kraticom FENS, trebao bi postupno zamijeniti postojeću mrežu i omogućiti bržu, pouzdaniju i otporniju razmjenu podataka. Za projekt je prvotno bio predviđen ugovor vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, dodijeljen telekomunikacijskoj kompaniji Verizon, dok je poslije vodeću ulogu u modernizaciji preuzeo AT&T.
No zamjena komunikacijskih vodova samo je jedan dio mnogo šireg problema. Američka kontrola zračnog prometa oslanja se na velik broj međusobno povezanih sustava, od radarskih postaja i radiokomunikacijske opreme do računalnih centara i specijaliziranih uređaja. Obnova jednog dijela infrastrukture ne znači automatski da je cijela mreža postala sigurna od prekida. Upravo je zato nužno modernizaciju provoditi tako da sustav istodobno može nastaviti normalno raditi.
Ministar prometa Sean Duffy zatražio je od Kongresa približno 50 milijardi dolara za širu modernizaciju američke infrastrukture kontrole zračnog prometa. Riječ je o golemom ulaganju, ali i o projektu čiji bi eventualni neuspjeh mogao imati posljedice za cijelo američko gospodarstvo. Zračni promet nije važan samo za putnike i turističku industriju. O njemu ovise poslovna putovanja, prijevoz robe, međunarodne veze i funkcioniranje brojnih gospodarskih djelatnosti.
Je li riječ o ljudskoj pogrešci?
Istražitelji još trebaju utvrditi je li neposredni uzrok krize bio neispravan uređaj ili pogreška tijekom njegova postavljanja. Duffy je otvoreno kritizirao izvođače radova i poručio da će se utvrditi odgovornost za incident. L3Harris je, s druge strane, naglasio da ozbiljno shvaća posljedice obustave prometa i da pomaže saveznim vlastima u istrazi.
Zasad nema dokaza da je poremećaj bio posljedica kibernetičkog napada ili namjerne sabotaže. Američki dužnosnici odbacili su i nagađanja o povezanosti incidenta s umjetnom inteligencijom. Sve dostupne informacije upućuju na tehnički problem nastao tijekom modernizacije komunikacijske mreže, premda konačan uzrok još nije službeno potvrđen.
Ova kriza otvorila je i pitanje odgovornosti države za infrastrukturu o kojoj ovisi sigurnost milijuna ljudi. Američki zračni promet desetljećima je rastao, zrakoplovi su postajali tehnološki napredniji, a digitalni sustavi sofisticiraniji. No temeljna komunikacijska mreža nije se obnavljala jednakom brzinom.
U tome se krije najveći paradoks cijele priče. Zemlja koja proizvodi najnaprednije borbene zrakoplove, razvija umjetnu inteligenciju i šalje letjelice u svemir suočila se s prometnim kolapsom zbog infrastrukture čiji su dijelovi tehnološki zastarjeli. Četiri sata zaustavljenih polijetanja bila su upozorenje da tehnološka nadmoć ne znači mnogo ako sustavi na kojima svakodnevni život počiva nisu dovoljno pouzdani.
A dok američke vlasti pokušavaju utvrditi tko je odgovoran za posljednji kvar, ostaje mnogo važnije pitanje: može li se slična kriza ponoviti prije nego što modernizacija bude dovršena?