Svatko želi dobrog i pristojnog šefa. Takav šef, ako poštuje mene i moj rad, postavlja mi izazove kako bih se poboljšao i želi vidjeti kako napreduje, ja se s njime slažem. Međutim, stereotipni šef koji je pomalo agresivan nosi stigmu tiranina, piše Sydney Finkelstein za BBC.

On, kao stručnjak za vođenje i upravljanje, uvjeren je da pristojan šef nije nužno i dobar šef. Ima brdo šefova koji kažu da žele izvanredne rezultate od svojih podređenih, ali češće samo žele da ih ljudi vole. Takav tip nadređenog boji se da će ih zaposlenici zamrziti ako postavi visoka očekivanja koja podređeni ne uspiju ispuniti. Rezultat je da takvi šefovi smanje očekivanja, što dodatno ruši poslovne rezultate.

Finkelstein kaže da najbolji šefovi imaju nevjerojatan fokus na ispunjavanje rezultate. Nije ih previše briga o tome koliko se sviđaju podređenima. Imaju visoka očekivanja i nema šanse da ih smanje. Uzeo je za primjer američkog građevinskog magnata Williama Sandersa. "Svatko je znao da Bill traži rezultate", rekao je Ronald Blankeship, Sandersov dugogodišnji poslovni partner.

Velike vođe ne boje se da postave stroga pravila, štoviše, oni ne oklijevaju ni trenutka. Paradoksalno je da takav pristup stvara i više poštovanja među podređenima. Naravno, biti strog ne znači vrijeđati zaposlenike. 

Finkelstein je osmislio jednostavan upitnik za šefove koji će gotovo odmah dijagnosticirati "sindrom pristojnog šefa". Odgovorite na ovih osam jednostavnih pitanja kako biste saznali jeste li previše pristojni kao šef.

1. Jeste li u prethodnoj godini promijenili očekivanja od nekoga zato što je taj podređeni nekoliko puta iznevjerio očekivanja?
2. Jeste li u prethodnoj godini propustili kazniti loše ponašanje?
3. Dajete li ponekad zaposlenicima bonuse samo zato što su se trudili, iako nisu ispunili očekivanja?
4. Postavljate li nejasne ciljeve za članove vašeg tima? Jasni ciljevi su specifični, mjerljivi, dostižni i imaju jasne rokove.
5. Ustručavate li se od davanja negativnih komentara zbog straha od toga da ćete uvrijediti tu osobu?
6. Kada dajete negativnu povratnu informaciju, nađete li se u situaciji da je ublažite?
7. Smatraju li vas nadređeni previše pristojnim?
8. Imaju li ljudi s kojima radite tendenciju da se odmaraju na lovorikama prijašnjih uspjeha?

Ako ste na 3 ili više pitanja odgovorili potvrdno možda ste oboljeli od sindroma pristojnog šefa i vrijeme je za liječenje. U tom slučaju razmislite da provedete nešto od navedenog da postanete poštovan i dobar šef.

Počnite voditi dnevnik očekivanja. U njega bilježite očekivanja od svakog zaposlenika, dnevne bilješke o njihovom napretku i sve što ste uradili da potvrdite očekivanja.

Na svakom izvještaju, bilo mjesečnom, kvartalnom ili godišnjem, ponovno razmislite o postavljenim ciljevima. Jesu li dovoljno agresivni i ambiciozni? Jesu li jasni i mjerljivi? Nemojte smanjivati ciljeve i očekivanja samo zato što netko ne uspije ih ispuniti.

Postoji li način da stvorite natjecanje između vaših podređenih? Transparentna i javna očekivanja od podređenih mogu stvoriti zdravo natjecanje među podređenima i istovremeno vama smanjiti manevarski prostor ako poželite smanjiti očekivanja.

Na kraju, vježbajte davanje negativnih povratnih informacija. Izbjegavajte emocije i držite se činjenica i brojki. Na neki način dojavite podređenima da im pripremate negativne informacije kako ih ne bi iznenadili. Kada već dajete negativne komentare, fokusirajte se na načine kako bolje izvršiti zadatke idući put. Nemojte samo kritizirati propuste u prošlosti.

Pristojni šefovi imaju visoko mišljenje o sebi, ali ne ostvaruju vrhunske rezultate. Zahtjevnim šefovima to uspjeva. Ako imate pristojnog šefa, nemojte se uljuljkati. Ako ne postajete bolji u svom poslu, ako ne učite i rastete u tom procesu, nije da samo tapkate ne mjestu već zaostajete za konkurencijom.