Ne pamtim kad sam u blagajni zadnji put imala kovanice od jedne ili dvije lipe. Zar one još postoje? Nisam znala.

Čudi se tako blagajnica u jednom trgovačkom centru na naše pitanje ima li za vraćanje i kovanica od jedne i dvije lipe. Na policama trgovina nebrojeno je mnogo proizvoda čija cijena završava s 99 lipa, a nigdje one jedne lipe koja bi kupcu trebala biti vraćena.

Kupite li nešto od, primjerice, 4,99 kuna, na blagajni će vaš kusur, koliko god mali bio, ignorirati ili će vam, provjerili smo u nekoliko trgovina, vratiti pet lipa, pa će kupac biti u plusu.

Skupe, a nevidljive

Kovanice od jedne i dvije lipe i dalje su službeni novac, no gdje su nestale? HNB je za 263.000 kuna prije dvije godine dao kovati nove apoene od jedne lipe, čak 4,4 milijuna komada.

To znači da bi svaki hrvatski građanin u novčaniku trebao imati barem jednu kovanicu od jedne lipe. Kovanje jedne lipe koštalo je 5,97 lipa, šest puta više od vrijednosti kovanica kojih nigdje nema. U HNB-u kažu da ih itekako ima.

EUROSTAT Hrvatska među zemljama EU-a s najnižom kupovnom moći

"U optjecaju je na kraju listopada ove godine bilo 127,84 milijuna komada kovanica od jedne lipe, što je pet posto od ukupnog kovanog novca", kažu u HNB-u. 

Kovanica od dvije lipe je, dodaju, bilo još gotovo 86 milijuna komada. Procjenjuju da svih kovanica, pa tako i onih od 1 i 2 lipe, ima dovoljno u optjecaju i za potrebe trgovačke mreže.

"Na trgovcima je da za potrebe svojeg poslovanja osiguraju dovoljne količine svih apoena novčanica i kovanica, pa tako i onih najmanjih zaključak je HNB-a. Od trgovaca doznajemo, međutim, da do najmanjih lipa baš i ne mogu. Niti jedna od institucija platnog prometa s kojom smo surađivali u zadnjih nekoliko godina nije nudila mogućnost naručivanja kovanica od 1 ili 2 lipe", odgovaraju iz Kauflanda. 

Što se kusura tiče, kažu, uvijek ga zaokružuju na pet ili deset lipa, u korist kupca. Najveće smo trgovce pitali imaju li u svojim blagajnama kovanice od 1 i 2 lipe, koliko su ih kupili u prošloj godini i zbog čega ih se u trgovinama viđa rijetko ili nikako. Osim Kauflanda, odgovorio nam je još samo Lidl. Iz tog lanca poručuju da sitan novac naručuju u skladu sa svojim poslovnim potrebama.

Institucije se ograđuju

Ako nekad ostanu bez raspoloživog sitnog novca, kažu, razliku uvijek vraćaju u korist kupca. Ostali podaci iz novinarskog upita spadaju u domenu poslovne tajne, zaključuju u Lidlu.

Ministarstvo gospodarstva, nadležno za trgovinu, pitali smo kako je trgovcima uopće dopušteno formirati cijene s 98 ili 99 lipa ako nemaju kovanice od jedne ili dvije lipe za povrat. 

Uputili su nas na Ministarstvo financija, iz kojeg, pak, odgovor nismo dobili. HNB kaže da nema zakonsku ovlast nadzirati ili kontrolirati trgovce. Potrošač koji misli da je oštećen jer mu nisu vratili ostatak od jedne ili dvije lipe može se žaliti sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, odgovaraju nam iz Hrvatske narodne banke.