Roman "Izranjanje" škotskog autora Martina MacInnesa prije dvije godine bio je u širem izboru za Bookerovu nagradu, a ovih dana ga je objavila Naklada Ljevak u prijevodu Ozrena Doležala, pod uredničkom paskom Nenada Rizvanovića. Riječ je o prvorazrednom ZF štivu koje je obogaćeno minucioznim uvidom u obiteljski život nizozemske obitelji Hasenbosch, ali je i maksimalno društveno angažirano, i to u onom ekološkom smislu koji je posljednjih mjeseci malo pomalo izašao iz mode, i to ne samo zbog "nestašnog" Donalda Trumpa.

MacInnes složenu priču vodi u nekoliko pripovjednih pravaca koji se i ne moraju nužno prožimati. Glavnu junakinju Leigh Hasenbosch, koja je u mladosti imala problema s ocem (žrtva je psihičkog, ali i fizičkog zlostavljanja), škotski pisac iz rotterdamskog miljea šalje na dva važna istraživanja - prvo ono u dubinama Atlantskog oceana, gdje se Leigh nađe na brodu Endeavour, a onda i u svemirskim bespućima, gdje mlada žena postaje članicom tročlane ekipe na letjelici Nerej. I dok na brodu znanstvenu karijeru školovana mikrobiologinja započinje perući posuđe u kuhinji i poslužujući posadu broda, na Nereju je ravnopravna zrelim i iskusnim muškarcima, Srbinu Kariusu Markoviću i kapetanu Tyleru, koji je, čini se, Amerikanac. I brod Endeavour i letjelica Nerej, iza koje stoji Institut za koordinirana svemirska istraživanja (osnovali su ga SAD, Kina i Rusija), na svojim zadacima odlaze puno dublje i dalje nego što je prije njih uspjelo bilo kojoj ekspediciji naše suvremene civilizacije. Iza tih uspjeha kriju se, naravno, i iskušenja i opasnosti kojih je Leigh itekako svjesna, ali ih hrabro i bezuvjetno ignorira te pritom nalazi smisao svojeg inače prilično zbrkanog života.

MacInnes očito nije htio da "Izranjanje" bude samo roman interesantan zaljubljenicima u oceanske dubine i beskrajna svemirska prostranstva, pa je mnogo pozornosti posvetio odnosima koje Leigh ima s ocem Geertom, majkom Feunom, ali i sestrom Helenom. Ljubavnom životu mlade znanstvenice posvećena je minimalna pozornost i sve je svedeno na kratku, neobaveznu vezu s djevojkom Donom. Leigh, čini se, nema vremena ni interesa za seks i ljubav. Ona se u životu želi baviti istraživanjem algi i približiti maksimalno najdubljoj oceanskoj brazdi na svijetu, kao što želi otići najdalje moguće od našega planeta. I vratiti se, naravno, na majčicu Zemlju, kako bi svoja otkrića mogla komunicirati s javnošću, a onda i sa samom sobom. A kad završi sa svim tim važnim poslovima, Leigh kao dobra kći namjerava otići u Nizozemsku kako bi provela potrebno vrijeme s majkom koju muči staračka demencija.

Hoće li nakon odlaska na moćnu svemirsku letjelicu uopće biti vremena za pomoć ostarjeloj nizozemskoj profesorici matematike koja nije primjećivala da joj suprug okrutno tuče starije dijete? Hoće li se Leigh vratiti s ambiciozne svemirske ekspedicije u koju je upala slučajno, kao članica rezervne američke ekipe prije koje su put svemirskog bezdana trebale putovati kineska, a onda i ruska ekipa? I hoće li Leigh sestri Heleni, koja se skrasila u Indoneziji, ikad dospjeti objasniti što joj doista znači disfunkcionalna obitelj Hasenbosch? Sve su to pitanja na koja MacInnes i daje i ne daje odgovore u strastveno napisanom romanu čija se radnja odvija po cijelom svijetu, a koji nikako nije onako jednodimenzionalan kakvoga ga mi uglavnom vidimo. Stoga je "Izranjanje" tekst koji će tehnološki neupućenijeg čitatelja možda i namučiti, ali u isto vrijeme i zaintrigirati za nimalo trivijalna pitanja o vlastitom bitku i nebitku. O početku i kraju svijeta bez religijske pozlate. I o budućnosti koja nam se tek smiješi ili se možda već i dogodila.