Kad je prije tri godine u zaprešićkoj Frakturi objavila svoju prvu ukoričenu knjigu, zbirku priča 'Svetkovina', mostarska spisateljica Magdalena Blažević otkrila se kao autorica nevjerojatne sposobnosti da nepreglednu tugu pretoči u jasan, koncizan i sažet književni izraz i pritom izazove tektonske pomake u čitatelju komprimiranom snagom svoje guste, atmosferične proze, napisala je o autorici kritičarka Bestbooka Gea Vlahović. Novo je djelo Magdalene Blažević, roman 'Sezona berbe', žiri nagrade Fric uvrstio u TOP 13 proznih naslova koji konkuriraju za tu nagradu.

- U strukturnom smislu, 'Sezona berbe' roman je o dvije žene, majci i kćeri, čije su sudbine određene i oblikovane ratom u BiH - piše o knjizi Gea Vlahović i nastavlja:

- Tematski, ovo je roman o ljubavi, o traumi, ali i o nadi. Ida i Una nisu obične majka i kći: Ida je Unu rodila netom prije nego što je s bebom odvedena u logor, gdje je sustavno mučki silovana. Kći se, godinama kasnije, baš kad je sezona berbe, vraća u rodnu kuću, kuću koja u svojoj utrobi čuva strašno sjećanje na brutalno ubojstvo i na sav užas uništenih života, u kuću svoje majke. Tamo, krećući se među sjenama duhova prošlih dana, dok hrani mačke iz okolice, zatvara prozore i otvara kredence, među listovima uz stari panj uspuzalog bršljana, oko grma blijedoružičastih ruža, pod krošnjom visokog oraha, razmata se njezina priča o strasti nemoguće ljubavi. Una je ispisana gotovo taktilno: rečenice podrhtavaju od njezine pateće žudnje. Ženska seksualnost, njezina seizmička snaga, sirova tjelesnost, u Uni pulsiraju ljubavnim sokovima, mirisima i okusima fizičkog sraza dvoje ljudi čije su se duše prepoznale, ali koji ne mogu biti zajedno...

Spisateljica Magdalena Blažević (rođ. 1982. u Žepču, živi i radi u Mostaru) relativno je novo lice na regionalnoj literarnoj sceni.

Naime, svojim prvim djelom, zapaženom zbirkom kratkih priča 'Svetkovina', zasjala je prije samo četiri godine, a uslijedili su romani 'U kasno ljeto', za koji je dobila nagradu T-portala za najbolji roman, te najnoviji 'Sezona berbe'...

Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će je osmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea, sredinom prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Za nagradu Fric konkurirale su knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 eura (neto). Na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će odabrati pobjednicu ili pobjednika.

Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016/17. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017/18. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018/19. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019/20. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020/21. Damir Uzunović za roman "Ja sam", 2021/22. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal" i Ivana Šojat 2022/23. za roman "Sama".