Ivan Herceg (Krapina, 1970.) pjesnik je, prozaik i urednik. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije, radi kao urednik u Jutarnjem listu, a uz to je glavni urednik časopisa Poezija i Biblioteke Poezije te direktor festivala Stih u regiji (SUR), čije će se 15. izdanje održati od 18. do 21. lipnja.

Ovo je već 15. izdanje festivala Stih u regiji, možeš li nam reći nešto više o tome kako je sve krenulo?

Pjesnički festival Stih u regiji (SUR) pokrenut je kao nastavak prijašnjih projekata u sklopu HDP-a, časopisa Poezija i Biblioteke Poezije. Shvatili smo da bi gostovanja pjesnika iz inozemstva i naših hrvatskih u Zagrebu i drugim gradovima zaokružilo našu ideju o vraćanju živosti na hrvatsku pjesničku scenu i povezivanju s drugim pjesnicima u susjedstvu te u Europi i svijetu. SUR je prvi put organiziran u lipnju 2009. u Zagrebu i Rijeci. U 14 dosadašnjih festivalskih izdanja na njemu je nastupilo više od 100 pjesnika, književnih kritičara i urednika iz Hrvatske te stotinjak pjesnika iz inozemstva. Ove godine ukupno je 47 sudionika iz Hrvatske i inozemstva (Engleska, Ukrajina, Portugal, Italija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija...) i desetak glazbenika, a od četiri dana festivala tri će biti u Zagrebu i jedan u Vrbovcu. Uz pjesnička čitanja, na kojima će, među ostalima, nastupiti Đorđo Slave Dimoski iz Sj. Makedonije, Barbara Pogačnik iz Slovenije, Alessandra Corbetta iz Italije i Marina Ponomarenko iz Ukrajine, imat ćemo i koncerte, promocije knjiga, više razgovora, a četvrti, završni dan u Vrbovcu pjesničko-glazbeni piknik s čitanjima, razgovorima i koncertima više glazbenika – od džez izvedbi Ivana Kapeca i Andreja Jakuša, preko kantautorskog nastupa Ivana Škrabe do blues standarda Damira Šodana i Tomija Novaka. SUR se iz malog regionalnog festivala koji je trajao dan i pol-dva pretvorio u veliki međunarodni festival od četiri dana sa sudionicima iz cijeloga svijeta.

SUR okuplja pjesnike iz različitih zemalja. Koliko su takvi susreti važni za međunarodnu književnu suradnju i razmjenu?

Jako su važni jer se uživo ljudi najbolje upoznaju, na festivalu imaju vremena za razgovore i dogovore za dalju suradnju. Mnogo je knjiga, prijevoda, gostovanja već dogovoreno na prošlim izdanjima SUR-a. Tako smo i mi, primjerice, u Biblioteci Poezije i Biblioteci Poezije Plus objavili više knjiga, npr. antologiju suvremene makedonske poezije, antologiju bugarske poezije, knjigu bugarskog pjesnika Marina Bodakova, zatim makedonskog pjesnika Jovice Ivanovskog itd. Uz knjige, dogovaraju se i prijevodi u časopisima, intervjui, gostovanja na festivalima te tako promovira hrvatska poezija i kultura.

Što za tebe predstavlja poezija?

Poezija i sve uz pjesništvo postalo je doista središnji dio moga života. Sve što sa suradnicima radim u vezi s tim ispunjava mi cijelu godinu, od uređivanja časopisa Poezija, Biblioteke Poezije do rada na međunarodnim razmjenama i pripremi SUR-a. Ljepota poezije nam svima koji radimo na tome, urednicima Damiru Šodanu, Alenu Brleku i Moniki Herceg, daje posebnu energiju da ustrajemo i ne odustajemo od toga posla čak i onda kada se čini da zbog problema s kojima se suočavamo, najviše naravno financijskih, to više nema smisla. Poezijom smo i bliže odgovorima o smislu postojanja, bliže istini, bliže središtu ljubavi… Bez nje svijeta ne bi bilo, a ne bi ga ni trebalo biti.