Fotografija nije samo otisak vremena, ona je i otisak običaja te stanja duha doba u kojem je nastala. Upravo nas fotografije uvode u ljudsku povijest, a ovo su primjeri deset njih iznimno rijetko viđenih.

1. Padanje u nesvijest ispred kraljice

Upoznavanje njenog veličanstva, kraljice Elizabete II djeluje kao impresivan događaj, no jedan je počasni stražar definitivno bio pod prevelikim dojmom prisutnosti kraljice. Jednog vrućeg ljetnog dana 30. lipnja 1970., kraljica Elizabeta je jahala u pratnji svoje trupe na ceremoniji u Londonu, tradicionalnoj proslavi svog rođendana.

Padanje stražara baš u trenutku prolaska kraljice bio je baš loš tajming, no čini se kako vojnika nije dotukla trema već velika vrućina. 

2. Operacija na sebi

Dr. Leonid Rogozov je 1961. bio liječnik opće medicine kad se zaputio u arktičko istraživanje sa Sovjetskim savezom. Bio je jedini liječnik u ekipi, a kad je shvatio da je dobio opasnu upalu slijepog crijeva, nije bilo druge nego izvršiti operaciju - na samom sebi ako je želio preživjeti.

Operacija je trajala 1 sat i 45 minuta, a uzimao je česte stanke koje su mu bile potrebne da se oporavi od slabosti i vrtoglavica koje su ga snalazile.

3. Prijenosna televizija

Nakon izuma televizije i shvaćanja njene uloge u zabavljanju čovjeka, ljudi su se bacili na osmišljavanje uređaja koji će biti prijenosan, odnosno televizije koje će moći nositi sa sobom.

Upravo je tada napravljen "prijenosni TV" koji izgleda doista zastrašujuće, a osim toga bio je težak i nezgrapan. Lako je shvatiti zašto ovaj koncept nije zaživio.

4. Policajac crnac štiti pripadnika KKK-a

Godine 10983. rasne su tenzije bile jake, a sastanci Ku Klux Klana dočekivani su s agresivnim protivljenjem jednog dijela društva. Amerikancima je bilo dosta rasizma, pa su tijekom KKK relija, reagirali na povorku s nasiljem.

Pozvana je policija, a ironično, policajac crnac dobio je zadatak štititi člana KKK-a od agresivne rulje. Štitio je iste one ljude koji su ga smatrali građaninom drugog reda i koji bi njega samog najradije vidjeli mrtvog.

5. Testiranje na Bikini otočju

Između 1946. i 1958., 23 nuklearne naprave detonirao je SAD na bikini otočju. Diljem područja, bilo je nekolicina lokacija za testiranja, uključujući i ona podvodna. 

Kodno ime za prva testiranja bila je "operacija raskrižje" na početku Hladnog rata sa Sovjetima. Zbog nuklearnih testiranja, područje je postalo opasno za život, zagađujući tlo i vodu, a same eksplozije nanijele su i velike posljedice ljudima koji su bili u prevelikoj blizini mjesta detonacije. 

SAD je platio 2 milijarde dolara bivšim stanovnicima otoka kao kompenzaciju za štetu. Nakon 2014. proglašeno je kako je otok sada siguran za život, no tek ih se nekolicina tamo vratila u strahu od posljedica radijacije.

6. Gas maske za bebe

Tijekom bitke za Britaniju 1940., prijetnja kemijskim oružjem ulijevala je strah u kosti Englezima, stoga su činili sve u svojoj moći da budu pripremljeni.

Kad je otpočeo zračni rat između njemačkih i britanskih pilota, bolnice su izvodile niz treninga kako bi se osiguralo da će pacijenti biti sigurni u svakoj situaciji.

Najčešće mete Nijemaca su bile tvornice i druga radna postrojenja, a kao mjera predostrožnosti, Britanci su odlučili napraviti gas maske čak i za djecu.

7. Transport siročadi

Zamislite cijeli avion pun djece koje su postali siročad kad su im roditelji ubijeni tijekom Vijetnamskog rata. 

Nažalost, to nije bio scenarij za film već stvarnost koja se dogodila, a zvala se operacija "Babylift". Radilo se o masovnoj evakuaciji djece iz Južnog Vijetnama u razdoblju od 1973. do 1975. 

Nažalost, pri let u operaciji je tragično završio - avion je pao sa 78 beba i 50-ero odraslih na njemu.

8. Borba iz rovova

Rovovsko ratovanje je bila taktika iz Prvog svjetskog rata koju su vojnici koristili  kako bi izbjegli neprijateljsku vatru. Vojnici su kopali rovove gdje su uglavnom živjeli, izrađujući ležajeva iz zidova i zahode kao rupe u tlu. Mnogi su umrli zbog bolesti koja je bila posljedica života u takvim uvjetima.

Najbanalnija, no vrla česta pojava je bilo tzv. rovovsko stopalo. Bolest je izazivala gljivična infekcija uzrokovana mokrim, hladnim i nehigijenskim uvjetima unutar vojne obuće. Vojnici su satima stajali u blatu ili čak u vodi. Obuća je propuštala vlagu u čarape koje se nisu mogle često mijenjati. Vojnicima su većinom dodijeljena dva para čarapa, pa su u pismima kući često zahtijevali da im se pošalju čarape. Infekcija je mogla dovesti do gangrene, pa i amputacije stopala.

9. Povratak vojnika kući

Nakon vojne akcije u zapadnoj Europi 1945., kraljica Elizabeta pobrinula se za siguran povratak američkih vojnika kući - u New York.

Činjenica da nisu imali mjesta za sjedenje, a kamoli ležanje, nije im smetala, dovoljno im je bilo da su spriječili Hitlera i ostali živi.

10. Pacijent nakon lobotomije

Prva lobotomija izvedena je davne 1936. godine u Sjedinjenim Državama. Procedura u kojoj su se mentalno bolesnom pacijentu gurale igle u glavu i prčkalo po mozgu odavno je zabranjena.

No danas se nameću dva pitanja: kako je uopće postala tako popularna i trebaju li se liječnici koji su je primjenjivali ispričati svojim pacijentima.