Koliko god ljudi napredovali, ratovanje kao da je zapisano u našem genetskom kodu kroz surovu želju za osvajanjem, dominacijom, stjecanjem bogatstva ili pak osvetom, pa se povijest ljudskog društva često može tumačiti i kao povijest ratova. U tom razmišljanju, čini se neizbježno očekivati ratove i u budućnosti, a stručnjaci tvrde da će sljedeće generacije iskusiti sljedeće ratove, upitno je samo njihovo točno vrijeme.

1. Kinesko-ruski sibirski rat

Jedna supermoćna zemlja u svojim najboljim godinama, a jedna zemlja u zamahu spremna zauzeti svijet - to bi mogao biti izgledni scenarij sukoba Rusije i Kine koje se trenutno nazivaju velikim zvijerima istočno od Urala. Obje imaju ogromne vojske, obje su ekspanzionistički nastrojene, nuklearno naoružane i tvrte kako polažu pravo na Sibir. Ta neizgrađene zemlja bogata resursima čija je površina veća od Kanace oduvijek je bila želja Kineza, a nedavno su pokušaji Kineza da kupe veće količine zemlje tamo uzrokovale zgražanje u Rusiji. Peking smatra da ima pravo barem na istočni dio Sibira, a mnogi etnički Kinezi naselili su područje ruske granice. Za moskovski Kemlj to znači samo jednu stvar - problem koji treba riješiti. Dođe li do kinesko-ruskog rata, moguća su samo dva ishoda - ili će kineska voijska desetkovati Ruse ili će Moskva započeti nuklerani rat. U svakom slučaju, broj mrtvih bi bio katastrofalan.

2. Rat za Baltik

Nakon Putinove aneksije Krima, Europa je nervozna zbog mogućnosti rata s Rusijom. Prema bivšem zamjeniku zapovjednika NATO-a sir Alexanderu Richardu Shireffu, to je gotovo neizbježan scenarij. Shireff ukazuje na ruski strag od opkoljavanja od strane NATO-a kao iskre koja će zapaliti napetosti iu regiji do svibnja 2017. , kad će Moskva napraviti kopneni koridor kroz Ukrajinu povezujući Krim i Rusiju, a potom napraviti invaziju na neku od baltičkih država. Budući da su i Estonija i Litva i Latvija članice NATO-a, do bi moglo dovesti od luđačkog zapadnjačkog rata s Rusijom, a već početna bitka na Baltiku bi mogla ubiti na desetke tisuća ljudi. Osim toga, Shireff vjeruje kako bi Rusija zaprijetila i s pokretanjem nuklearne bombe ako NATO pokuša intervenirati.

3. Sjevernokorejsko proljeće

Ovog je ljeta visoko pozicionirani sjevernokorejski diplomat u Londonu prebjegao u Južnu Koreju, a to je bio samo posljednji u nizu incidenata koji upućuju na skori kolaps vladavine i režima Kim Jong Una. On se otuđio od moćnih saveznika poput Kine, više nije u mogućnosti svojoj eliti pružati luksuz, a tehnologija jeftinih smartphonea otkrila je siromašnim građanima bijedu u kojoj žive po prvi put. U međuvremenu, zemlja se priprema za nestašicu uz koju bi glad iz 1994. mogla izgledati tek kao dijeta. Rezultat bi mogla biti revolucija kakvu Sjeverna Koreja dosad nije vidjela, ljudi na ulicama, vojska razbijena u različite frakcije s potpunim kaosom u zemlji. Posljednji put kad je komunistička diktatura nasilno srušena bilo je u Rumunjskoj, gdje je narodni bunt rezultirao s više od 1100 ubijenih u deset dana, a poslovično ludi Kim mogao bi biti još puno puno gori u nasilju.

4. Građanski rat u Venezueli

Na ulicama caracasa danas vlada bezakonje, brojne je stvari nemoguće kupiti, inflacija je preko posto a predviđa se da bi mogla dosegnuti o 1600 posto. Protesti, nasilje, korupcija, policijska brutalnosti i akti paranoidne vlade su svakodnevni. Potencijalni kraj ove anarhije svakako je građanski rat s Madurom koji odbija odstupiti s vlasti i gladnim narodom s druge strane, a interesa u tom kaosu imaju i susjedne zemlje s desničarskim vlastima poput kolumbijskog ELN-a. Takva toksična mješavina često je u Latinskoj Americi donosila krvave represije i ogroman broj žrtvi.

5. Rat u Bosni, drugi nastavak

Svjetski vojni stratezi i stručnjaci predviđaju nastavak horora čije je mjesto radnje 1990-ih bila Bosna, a poginulo je preko 100 tisuća ljudi. Daytonskim sporazumom iz 1995. zaustavljeno je krvoproliće podjelom zemlje na tri dijela, koji su danas dokazano nestabilni i pravo "bure baruta" kao što je već slučaj s Balkanom. Velike etničke i vjerske razlike, zamjeranja vezana za rat i želju za osvetom s vremenom se ne smanjuju, već naprotiv, pojačavaju. Mogući okidač sukoba svakako je najavljeni referendum u Republici Srpskoj na kojem će etnički Srbi glasovati žele li se odcijepiti, a mogući rezultat je nastavak građanskog rata.

6. Indo-pakistanski nuklearni rat

Na zimu 2008. svijet je gotovo doživio svoj kraj. Te je godine sukob između Pakistana i Ondije oko terorizma kojeg podupiru države gotovo eskalirao u nuklerani rat. Naposljetku, hitna je globalna diplomacija morala nasilno "smiriti" stvari. No, ove dvije zemlje već su mnogo puta bile na samom rubu nuklearnog sukoba, a za očekivati je da će biti i opet. Pođu li stvari po zlu, posljedice bi mogle biti katastrofalne za cijeli svijet.

U takvom sukobu se može očekivati kako bi Delhi, Mumbai, Karachi i Islamabad bili sravnjeni sa zemljom, što znači na desetke milijuna mrtvih. Nuklerana zima bi uništila usjeve diljem Azije, a procijenjeno je kako bi od posljedica gladi i zračenja moglo umrijeti oko dvije milijarde ljudi. Što bi moglo biti okidačem takvog užasavajućeg scenarija? Uvijek sporna regija Kašmir oko koje se te zemlje sukobljavaju, nestabilna pakistanska država kao i teroristički napadi u Indiji.

7. Treći svjetski rat

Jedina stvar koja straši više nego mogući nuklerni sukob Indije i Pakistana bi moglo biti to što bi SAD i Kina mogli raditi isto. Osobito ako se u njihov konflikt uvuku zemlje poput Filipina, Južne Koreje, Japana i drugih. Najizglednije je kako bi područje sukoba Trećeg svjetskog rata bilo Južno kinesko more. U posljednjih nekoliko godina Kina se agresivno širi prema moru na štetu malih zemalja čiji je saveznik SAD. Oni su na situaciju odgovorili samo s upozorenjima Kini, a Kina je pak na to reagirala s prijetnjama, očigledno je kako niti jedna strana ne odstupa. Ako to eskalira do rata, ništa više nije sigurno, no vjerojatno je kako bi se cijeli svijet upleo, a milijuni stradali, poput Drugog svjetskog rata - samo s znatno naprednijim i ubojitijim oružjem.