George Lincoln Rockwell rođen 1981. bio je neonacist i kao takav je osnovao Američku nacističku stranku. Središnju ličnost američkog nacističkog pokreta ubio je u atentatu bivši član vlastite stranke John Pattler 25. kolovoza 1967. s dva metka koja je uputio kroz vjetrobransko staklo Rockwellovog Chevroleta. Smrt je bila trenutna.

Rockwellova je baka, ironično, bila njemačka imigrantica u SAD, a oba roditelja bili su uspješni glumci i komičari. Rastali su se kad je George imao šest godina, što je svakako utjecalo na njegov daljnji razvoj. Već je od mlađe dobi bio zaljubljenik u zapadnu filozofiju te je preispitivao temu religije, a 1938. uoči izbijanja Drugog svjetskog rata upisao je smjer Filozofija na Sveučilištu Brown. Na svojim predavanjima iz sociologije odbacio je tezu o jednakosti svih ljudi kao i ideju da je čovjek rezultat svoje okoline i mogućnosti koje mu se daju.

Otpust iz mornarice zbog rasizma i šestero djece

Od fakulteta je odustao nakon prve godine te se priključio mornaričkoj avijaciji. U mornarici je cijenio red te disciplinu, a nakon izlaska iz rata upisao je zračnu fotografsku školu u Floridi. Služio je na brodovima SS Omaha, Pastores, Wasp i Mobile, prvenstveno u tehničkoj podršci. Iako nikad nije letio u borbi, smatrali su ga dobrim pilotom i časnikom.

Imao je uspješnu karijeru te je služio u Koreji, nakon čega su ga prebacili u rezerviste. Oženio se 1943. s Judith Altman, svojom djevojkom još s prve godine fakulteta te je s njom dobio troje djece. No, mornarica mu je izdala premještaj za Island, a kako obitelji nisu bile dopuštene, njegova je žena 1952. podnijela zahtjev za razvod zbog razdvojenosti. 

Na Islandu je iste godine upoznao Thóru Hallgrímsdóttir, koju je odmah oženio. Svoj su medeni mjesec proveli u njemačkom Berchtesgadenu, gdje je Hitler nekoć imao ljetnikovac. I s Thorom je Rockwell imao troje djece. U 19 godina službe zaslužio je čin komandanta. U 1960. je otpušten iz mornarice samo godinu dana prije mirovine - zbog svojih rasističkih i političkih aktivnosti.

Hitlerov obožavatelj

U ožujku 1959. Rockwell je postao otvoreni obožavatelj Adolfa Hitlera i nacizma te je napisao pjesmu u dugoj formi "The Fable of the Ducks and the Hens" (Priča o patkama i pijetlovima) koja je predstavljala njegovu interpretaciju židovske moći u 20. stoljeću. Osnovao je Nacističku stranku.

U proljeće 1966. afroamerički novinar Alex Haley kojeg je angažirao Playboy došao u središte njegove stranke kako bi intervjuirao predsjednika. Haley je u to doba već bio poznat po pisanju autobiografije Malcoma X-a te kao aktivist za prava crnaca. 

Na ulasku u "Brdo propovjednika mržnje", kako su nazivali središnjicu stranke, vidio je natpis "Bijelci borite se, smrvite crnačku revoluciju".

Nakon što su ga pregledali, pustili su ga unutra, a u uredu ga je čekao Rockwell u društvu naoružanog tjelohranitelja.

- Bit ću otvoren. Vašu vrstu nazivamo crnučugama i namjeravamo vas poslati u Afriku - rekao mu je.

- I do sada su me nazivali crnčugom, ali ovog puta sam za to vrlo dobro plaćen. Stoga, ispričajte mi što imate protiv nas - odgovorio je Haley.

Vođa stranke mu je objasnio kako su crnci kao životinje i manje inteligentni od bijelaca. Ameriku treba osloboditi i od Židova, holokaust je izmišljotina, a progon Židova je opisao kao samoobranu. Kao cilj je naveo ujedinjenje bijelačkih kršćanskih zemlja svijeta u rasnu, religijsku, političku i vojnu cijelinu.

U svoje najbolje vrijeme stranka je imala 200 članova, a slavu si je priskrbio raznim provokacijama, primjerice maršom u nacističkim uniformama u Washingtonu, vožnjom "autobusa mržnje" s kojim je protestirao protiv ukidanja segregacije u javnom prijevozu te je na afroamerički slogan "Black power" uzvratio tvoreći vlastiti "White Power".

U veljači 1962. Rockwell je održao govor pre 12 tisuća Afroamerikanaca rekavši im

" Znate da vas zovemo crnčuge. Zar vam nije draže da se suočite s iskrenim bijelcem koji vam kaže u lice sve ono što vam drugi govore iza leđa?".

Imao je ideje o privlačenju ljudi u stranku tako da na Hitlerov rođendan s avionom nadlijeće New York i s dimom narcta kukasti križ u zraku, no na njegovu žalost nije to usio realizirati.

Redovito je odvođen u policijsku postaju, no to ga nije pokolebalo - već mu je davalo vjetar u leđa.

U svom intervjuu za Playboy rekao je kako bi i umro za ideju nacionalsocijalizma te je bio uvjeren kako će postati predsjednikom 1972. godine.

Na sreću brojnih manjiha u SAD-u, sudbina mu se ispriječila na putu.

Pogledajte video: