Nitko nema namjeru graditi zid, rekao je Walter Ulbricht, predsjednik Državnog vijeća Istočne Njemačke na međunarodnoj tiskovnoj konferenciji u lipnju 1961. 

Za manje od dva mjeseca, na današnji dan u ranu zoru 13. kolovoza, građevinski radnici rastezali su bodljikavu žicu diljem prometnica zapadnog dijela Berlina. Bio je to sudbonosan dan za sve Nijemce - počeo se dizati Berlinski zid, 28 godina je dijelio ne samo grad već i državu na istok i zapad.

Ljudi su bili u šoku, "barijera koncentracijskog logora" rastegnuta je srcem njihova grada, rekao je tadašnji gradonačelnik i budući kancelar Willy Brandt nekoliko sati nakon podizanja zida u parlamentu. 

Unatoč općoj pobuni, zid je ostao stajati točno 10315 dana, postao je najveći simbol Hladnog rata dijeleći svijet u dva bloka - kapitalistički zapad i komunistički istok. Više od 250 ljudi je poginulo pokušavajući prijeći tu barijeru. 

Pogledajte neke od rijetkih i zapanjujućih povijesnih fotografija zida:

Mladi Nijemac gradi betonski zid na koji je kasnije postavljena bodljikava žica na graničnom dijelu grada 18. kolovoza 1961. Istočnonjemački policajci u pozadini kontroliraju radnike. 

Građani zapadnog Berlina stoje na vrhu Berlinskog zida ispred Brandenburških vrata 10. prosinca 1989., dan nakon što je istočnonjemačka vlada otvorila granicu između istoka i zapada. 

Na dan 13. kolovoza 1961., istočna je Njemačka zatvorila svoje granice prema zapadu, a na ovoj fotografiji vojnici postavljaju bodljikavu žicu, dok ih stanovnici zapada promatraju. 

Željezničke tračnice naglo su prekinute i kao izbrisane na granici s američkim sektorom iza postavljene ograde. Fotografija je snimljena iz zraka 26. kolovoza 1961.

Prijeteći betonski blokovi postavljeni su na sedam prijelaza između zapada i istoka u listopadu 1961., a bili su visoki preko 2 metra i debeli oko metar i pol. Na mostu Bornholmer (francusko-ruski sektor granice), veliki znak otkriva emblem Istočne Njemačke - čekić i kompas. 

Istočnonjemački VOPO, tzv. vojno-granični policajac koristi dalekozor u promatranju. Zid je bio dugačak 155 kilometara i velik broj ljudi osiguravao je granicu da bi spriječili bijeg s istoka.

Oni čije su se kuće nalazile tamo gdje su komunisti zamislili granicu - nisu imali sreće, domovi su im ne samo smrvljeni u prah, već su ih i sami morali rušiti.

Mala djevojčica promatra zapad iz istočnog sektora kroz bodljikavu žicu.

Radnici iz Istočne Njemačke imaju zadatak zablokirati crkvu izgradnjom masivnog zida na čiji vrh postavljaju razbijeno staklo.

Muškarac trči u pokušaju bijega iz istočnog dijela Berlina nakon što se popeo preko zida u listopadu 1961.

Fotografija je snimljena 1968. u sovjetskom sektoru istočnog Berlina. 

Žena čija se zgrada nalazi uz granicu promatra zid u istočnom Berlinu.

I groblja su morala biti ograđena, prebjezi su morali biti vrlo domišljati u pokušaju dolaska do Zapada.

Vojnik istočnog dijela vuče prebjega koji je prethodno ranjem pucnjom iz strojnice 1971. 

Umirućeg Petera Fechtera nose vojnici koji su ga upucali nakon što je pokušao pobjeći na zapad 17. kolovoza 1950. Fechter je 50 minuta ležao na "ničijoj zemlji" prije nego je napokon odveden u bolnicu.

Pogled s vrha Reichstaga kojeg okružuje polukružni zid.

Istočnonjemački policajac Conrad Schumann skače u francuski sektor zapadnog Berlina preko bodljikave žice. Fotografija je postala slavna pod imenom "Skok u slobodu" te je postala simbolom Hladnog rata. 

Vojnici odvlače 50-godišnjeg izbjeglicu kojeg su upucali 3 puta u rujnu 1962., nakon što se pokušao popeti preko zida kod groblja crkve Sophien.

Žena i dijete hodaju kraj jednog dijela Berlinskog zida.

Američki borac za ljudska prava i svećenik Martin Luther King došao je u razgledavanje zida na poziv Willyja Brandta u rujnu 1964.

Masovni bijeg 57 ljudi u listopadu 1964. iz istočnog Berlina kroz tunel i potom podrum nekadašnje pekarne u ulici Bernauer prikazan je kroz fotku nastalu na kraju tunela. 

Postojali su jasni znakovi o tome gdje se nalazite - da slučajno ne bi bilo zabune. Na ovom stoji upozorenje kako se ovdje napušta Zapadni Berlin.

Dva stanovnika istočnog dijela preskaču barikade postavljene u ulici Chausse u travnju 1989. Zaustavljeni su i uhićeni.

S cigaretom u ustima i pištoljom u ruci - tako se čuvala granica.

Pogled na prepunjenu crkvu Gethsemane 12. listopada 1989. prikazuje oko 1000 Nijemaca u zajedničkoj molitvi za one uhićene u protestima za demokraciju. 

I istočni i zapadni Nijemci slave preuzimanje kontrolne stanice na području Istočnog Berlina 10. studenog 1989., pri najavi otvaranja granice.