"On je vlastoručno barbarsku profesiju pretvorio u herojsku disciplinu", kažu o "ocu kirurgije" Williamu Stewartu Halstedu koji je umro 1922. godine od posljedica cjeloživotne ovisnosti o kokainu, a onda i morfiju.

Čovjek koji je preporodio struku, inzistirao na sterilnosti sale, instrumenata i ruku, napravio prvu operacijsku salu na Johns Hopkinsu, osmislio radikalnu mastektomiju i izmislio medicinski karton u koji se zapisuje temperatura, puls i respiracija pacijenta nije se "navukao" iz klasičnih razloga. Kokain i morfij tada nisu bili protuzakoniti, a svi su medicinski pioniri svoje ideje testirali prvo na sebi.

Halsteda je tako zanimalo kako kokain djeluje kao anestetik, a to ga je bacilo u pakao ovisnosti od koje se nikada nije oporavio. I kada su ga prijatelji vodili na jedrenje uspio je prokrijumčariti zaliha dovoljno za barem dva tjedna, a kada je i to potrošio provalio je u kabine u potrazi za "šutom".

PADA U VODU? Napali mediteransku hranu - studija o njoj puna je grešaka

"To ne mijenja činjenicu da je Halsted promijenio kirurgiju. Njegovi su idejni nasljednici na čelu gotovo svih bolnica i klinika u zemlji, i van nje", kaže plastični kirurg Gerald Imber.

Halsted je bio najstariji od četvero djece, a rođen je u bogatoj njujorškoj obitelji engleskog podrijetla. Nije bio talentiran niti zainteresiran za sport, nije ga zanimao alkohol i druženja, a htio je učiniti sve što je mogao da ne završi u očevom obiteljskom biznisu. Bio je šminker i dendi koji je svoje brojne košulje često slao na čišćenje u Pariz. Relativno se kasno priklonio medicini. Tek je na zadnjoj godini na Yaleu postao istinski oduševljen znanošću te odlučio to i studirati, a krenuo je pohađati satove fiziologije i anatomije.

Nakon Yalea na Columbiji je upisao kirurgiju, a čim je dobio titulu liječnika uveo je novitet - karton - u koji se zapisuje temperatura, puls i respiracija pacijenta. Prijateljevao je i s Williamom Welchom, prvim dekanom Johns Hopkins School of Medicine. Halsted je neko vrijeme proveo i u Europi otkuda je, pri povratku, donio sve znanje o važnosti čistoće i sterilnosti uvjeta.

Upravo je iz toga razloga, zgrožen radnim uvjetima, inzistirao da ima vlastitu kiruršku salu. Sakupio je 10.000 dolara od obitelji i prijatelja i napravio najmoderniju dvoranu u državi u to doba. Na Johnsu Hopkinsu bio je i kirurg i profesor, a kolege i učenike je oduševljavao svojim kirurškim sposobnostima. Problem je bio i što je radi ovisnosti Profesor, kako su ga zvali, često preskakao ugovorene zahvate i predavanja.

Usprkos tome uvijek je htio profesionalno napredovati. Imao je visoke, gotovo nedostižne standarde, i očekivao je i od drugih da ih se drže.

Moderno doba Operacije budućnosti: Hrvatska o ovome može sanjati

"Ponašaj se kao kirurg", govorio bi svima. 

Osmislio je operaciju za kilu, a nekoliko godina kasnije objavio rezultate 82 slučaja. Nakon toga je osmislio i relativno sigurnu proceduru za rak dojke, te opisao 50 slučajeva. Uklanjao je limfu i mišiće sve do ispod ključne kosti. Iako to neki danas nazivaju invazivnom i agresivnom operacijom, povjesničari medicine kažu kako je Halsted slijedio pravila struke i uvijek radio najbolje za pacijente.

Bio je, i ostao, rock zvijezda kirurgije. Svoj je kraj dočekao u Johns Hopkinsu, ali kao pacijent i ovisnik. U dobi od 69 godina došao je radi problema s žučnim kamencima. Patio je od žutice, povraćao, a onda je dobio i upalu pluća od koje je preminuo. Zadnje je godine proveo u izolaciji svog doma pokušavajući sakriti svoju ovisnost.