Da je spojiti sva pisma u kojima Albert Einstein teoretizira o bogu dobila bi se kvalitetna, i poveća knjiga u kojoj bi se vidjelo ne samo kakve je stavove fizičar imao prema religiji i vlastitom odnosu s bogom (te što je za njega bog) već i židovstvu i Židovima, narodu kojem je pripadao.

Pismo iz 1954. godine jedan je komadić slagalice u kojem Einstein kaže "riječ bog je za mene samo ekspresija i proizvod ljudske slabosti, a Biblija kolekcija primitivnih legendi. Nema te interpretacije, koliko god suptilna bila, koja može promijeniti moje mišljenje o tome."

Bio bi to danas, piše The New York Times, jedan žestoki tweet koji bi vjerojatno uzrokovao oluju neviđenih razmjera, posebno zato jer je Einsteinov odnos s onime sto je on smatrao bogom uvijek bio vrlo nejasan, tj. dvosmislen.

IZMUČENI GENIJE Zbog paranoje je prestao jesti i na kraju umro od gladi

Ovo konkretno pismo, rukom pisano na njemačkom jeziku, poslano je filozofu s čijim se stavovima Einstein nije slagao, a zanimljivo je kako se riječ bog spominje samo jednom, u gornjem pasusu.

Poslao ga je Ericu Gutkindu, njemačkom filozofu koji je napisao knjigu naslova “Choose Life: The biblical Call to Revolt". Knjiga prezentira Bibliju kao "poziv ka oružju" u obranu "židovstva i Izraela" koje je vidio kao svete i bezgrešne a sve u pripremu dolaska "kraljevstva nebeskog na svijet".

Fizičar, blago rečeno, nije bio impresioniran. Za početak ponosno je pripadao Židovima (i to isticao) zato jer je to, slučajno ili jer je sudbina tako htjela (ovisi u što vjerujete), etnička/vjerska skupina unutar koje se rodio i bio odgojen, a ne zato jer je zaista vjerovao u ideju "izabranog naroda".

"Za mene je židovstvo baš kao i sve druge religije, utjelovljenje primitivnih praznovjerja. I Židovi, kojima rado pripada, i u čijoj se kulturi osjećam kao kod kuće, za mene nemaju dignitet drugačiji od bilo koga drugoga. Što se mog iskustva tiče, nisu niti bolji niti lošiji od drugih skupina, ne vidim što je to posebno kod njih što ih čini "odabranim" narodom", pisao je Einstein.

Fizičar je napisao desetke pisama u kojima spominje boga ili judaizam.

"Nitko ne bi trebao pročitati jedno Einsteinovo pismo i misliti da to rješava sve što on misli o bogu. Dekade su u pitanju, a njegova razmišljanja i stavovi nisu posve fiksirani", kaže Walter Isaacson, autor biografije "Einstein" iz 2007. godine.

Einstein je pisao mnogima, pa i predsjedniku Franklin D. Rooseveltu (koji je prodan u aukcijskoj kući Christie’s za 2.1 milijun dolara) u kojem je upozorio "na opasnost gradnje izrazito razornih bombi". Pismo je bilo katalizator za istraživanja koja su vodila u Manhattan Project.

Spomenuto pismo o bogu, pisano godinu dana prije Einsteinove smrti, podcrtava njegova uvjerenja o formalnoj religiji i ideji o bogu koji igra aktivnu ulogu u svakodnevnom životu, te odgovara na individualne molitve.

"Nije vjerovao u boga koji ostvaruje sportske želje", kaže Isaacson.

No, Einstein se nije opisivao kao ateist, i pismo ne umanjuje spiritualne karakteristike njegovog promišljanja.

Tragično Einsteinov zaboravljeni sin život je proveo u ludnici

"On često koristi riječ bog - bog se ne kocka s univerzumom. Mnogo fizičara to radi, to ljude zavodi fa vjeruju da su teisti, da vjeruju u boga. A to je zapravo metaforički način za izraziti se o apsolutnoj istini, u koju vodi znanost", piše Rebecca Newberger Goldstein, autorica  “Plato at the Googleplex: Why Philosophy Won’t Go Away”.

Kaže i kako je Einstein bio religiozan kad je bio dijete no da je "izgubio religiju kada je znanost preuzela". 

"Svaki puta kada bi ga se pitalo vjeruje li u boga on bi tajnovito odgovorio: Vjerujem u boga Barucha Spinoze, mislioca iz 17. stoljeća koji je bio nizozemski Židov. Ako kažete 'vjerujem u Spinozinog boga' to je već znak da ne vjerujete u ono u što većina ljudi koji se deklariraju kao vjernici vjeruju. Vjerujete da su zakoni prirode kompletni sami za sebe i sadrže sve odgovore", kaže.

Gutkind je u svojoj knjizi, piše The New York Times, pisao kako je "židovska duša savršena intelektualno kao i spiritualno" dok je "matematički Einsteinov univerzum židovski, ali progresivan i anti-mitološki, piše u kritici knjige iz jednog magazina koji spominje i kako "Gutkind pokušava pronaći spasenje za modernog čovjeka kroz židovsku dušu".

Pismo je vrlo lijep i pristojan način kojim je Einstein rekao Gutkindu kako "ne razmišljam kao ti i ne sviđa mi se kako razmišljaš iako si me u knjizi spomenuo 22 puta i moju fiziku okarakterizirao kao filozofiju koja spaja svemir, vrijeme i prostor". 

Aukcijska kuća Christie’s na aukciju će staviti i ovo pismo koje je "izronilo" 2008., a do godinama je bilo u posjedu Gutkindovih potomaka (on je umro šezdesetih). Osoba koja je 2008. kupila pismo ga sada prodaje, a neka okvirna cijena, kažu iz aukcijske kuće, bila bi oko 1.5 milijuna dolara.