Christopher Lee je ratovao s Titom u Drvaru

DPA/PIXSELL
Lee je za vrijeme rata bio pripadnik britanske tajne službe i sudjelovao je u desantu na Drvar
Vidi originalni članak

Zapravo je pitanje dana kad će Josip Broz Tito dobiti zvijezdu na holivudskom šetalištu slavnih, pošto s vremenom postaje sve jasnije kako je taj čovjek bio ikona holivudskog jet-seta, te najneosjetljivije skupine ljudi na planetu.

Nakon njegove smrti, tu je reputaciju među svim političarima slavenskog svijeta postigao jedino Vladimir Vladimirovič Putin, koji je za to ipak imao solidniju odskočnu dasku: moćnu Rusiju.

Titov ratni drug

Memoari Richarda Burtona koji je Tita glumio u “Sutjesci” Stipe Delića, privukli su pozornost na temu Holywood i Tito. Građa koja se otkriva ispod te naslovne teme, impresivno je velika.

Filmske zvijezde su naime obožavale Tita a dobar dio njih - barem one najveće - s Maršalom su provele dosta vremena. Malo je poznato, recimo, da je glasoviti filmski Drakula Christopher Lee bio - Titov ratni drug.

On je Tita upoznao u jednom najosjetljivijih trenutka njegova života, u Drvaru...

Christopher Lee, glumac koji je uz Borisa Karloffa i Belu Lugosija vjerojatno najbolje utjelovio grofa Drakulu u filmskom klasiku iz 1965. godine, te čarobnjaka Sarumana u trilogiji “Gospodar prstenova”, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je naime pripadnik britanske tajne službe.

Tako je sudjelovao i u desantu na Drvar, gdje je prvi put vidio Tita.

Christopher Lee je mislio da je Tito premršav

"U to vrijeme viđao sam ga svaki dan, naravno, ali nisam ga dobro poznavao. Nije mu se moglo prići zbog onog njegova psa Tigra, a i jako su ga dobro čuvali, Stalno je bio u društvu svojih ljudi, a njih je bilo iz cijele zemlje. Ujedinio je zemlju unatoč Nijemcima. Osim Hrvatske, koja je tada bila nacistička država. Strašne su stvari radili tamo, ali ostatak zemlje je kontrolirao. Naša je zadaća bila da nam kaže koje mostove želi da srušimo iz zraka, i slično", rekao je Lee i dodao kako je Tito imao “moćnu osobnost”.

"Kad sam ga upoznao bio je jako mršav i vrlo snažan. Ujedinio je sve, Slovence, Srbe, Hrvate, Bosance, Crnogorce, sve protiv Nijemaca. Bio je jako hrabar i jak čovjek, kao i ljudi oko njega. Na njemu se vidjelo da zna što želi. Bio je velik čovjek i vođa. Bio je komunist, a ja nikada nisam imao takva uvjerenja. Međutim ujedinio je državu, a to je velika stvar", kazao je Lee. 

Tita je spominjao i u svom govoru na pulskom filmskom festivalu 2008. godine, kada je preuzeo nagradu za životno djelo. Iako se to ne zna pouzdano, u Drvaru je Tita vjerojatno upoznao i John Ford, američki redatelj. 

Lee, koji je preminuo u četvrtak, inače je imao još jednu nepoznatu stranu a to je heavy metal i bio je najstariji pjevač heavy metala, koji je 2012. objavio metal album s božićnim pjesmama.

Volio je Johna Waynea

Tito je njegove filmove obožavao te su se družili i poslije rata. Iako službeno Ford nije bio u Drvaru, sumnja se kako je tamo bio kao špijun. Naime, za vrijeme prvog filmskog festivala FEST 1971. u Beogradu je bio redatelj Frank Capra.

Tito mu je tada dao orden za Forda, koji je zaslužio zbog “izuzetne hrabrosti koju je pokazao u spasilačkom pothvatu”. Neki srpski povjesničari tvrde kako je upravo to pokazatelj Fordova sudjelovanja u izvlačenju iz Drvara, jer je to bio jedini spasilački pothvat u vezi s Josipom Brozom.

Volio je Johna Waynea, legendu vesterna, s kojima se družio iako je on bio tvrd republikanac i uvjeren da je “komunizam najveća opasnost za američki način života”.

Douglas je sam tražio da upozna maršala

Još jedna legenda američkog filma bio je Titov prijatelj. Kirk Douglas izrazio je želju da upozna Josipa Broza, a taj je zahtjev odmah uputio britanskom veleposlaniku u Jugoslaviji. 

U to je vrijeme snimao film “Scalawag”, njegov redateljski debi. Veleposlanik je na dužnost stupio šest mjeseci prije i sve vrijeme je i sam pokušavao upoznati Tita pa mu je odmah odgovorio da nema šanse da se to dogodi. 

Međutim, on nije znao da i Tito želi njega upoznati.

"Poslao je privatni avion po mene i razgovarali smo više od tri sata! Ispostavilo se da je gledao sve filmove u kojima sam ikada glumio. Rekao mi je da svaku večer pogleda barem jedan ili dva filma, na što sam mu odgovorio da je to definitivno više nego što sam ih ja pogledao", rekao je Douglas u nekoliko intervjua, a često se hvalio upravo time što je “iskoristio svoju slavu kako bi upoznao Tita”. 

Zabavljalo ga je što je njihov susret razbjesnio britanskog veleposlanika.

"Tito mi je rekao da svaku večer gleda filmove jer ga to opušta. Tada nije morao razmišljati o problemima. To je ono što filmovi rade, to je ono čemu zapravo služe", zaključio je Douglas, koji se s Titom susreo i kada su on i Jovanka posjetili Sjedinjene Američke Države 1971. godine. 

Nakon što je u Washingtonu posjetio predsjednika Richarda Nixona, Tito se uputio u Hollywood, gdje se održao prijam samo za njega i Jovanku.

Teško je procijeniti tko je od njih dvoje više uživao u pažnji svjetskih zvijezda, koje su došle samo da im stisnu ruku.

Najviše zapisa o prijateljstvu s Burtonom i Liz Tylor

Možda najviše informacija postoji o prijateljstvu i vremenu koje je Tito proveo sa Richardom Burtonom i Elizabeth Taylor. Glumac koji je utjelovio Josipa Broza u filmu “Sutjeska” iz 1973. godine pisao je o susretima s Titom na Brijunima u svojim dnevnicima koji su objavljeni prošle godine.

Iako je Burton često vrlo ciničan prema samom filmu te redatelju Stipi Deliću, s Titom je bio oduševljen. Oko 150 stranica posvetio je razdoblju u kojem se družio s Titom. Prvi put su on i tadašnja supruga Elizabeth Taylor došli na Brijune 31. srpnja 1971. godine, prije početka snimanja “Sutjeske”.

"Bog zna što očekivati od Tita i njegovih momaka na Brijunima", zapisao je prije puta Burton. 

Spavali u vili pored Titove

Kada su došli u Pulu, dočekao ih je Mercedes koji ih je odvezao do broda kojim su stigli na Brijune. Naravno, pratila ih je vojska fotografa i novinara. Na Brijunima su odsjeli u vili pokraj Titove, gdje ih je dočekala Jovanka.

"Krupna žena seljačkog izgleda, šarmantna i prekrasna osmijeha. Nešto malo govori engleski, ali mnogo više toga razumije. Ponudili su nam kanapee (koje sam pojeo, ali bez kruha), šampanjac koji sam odbio, a poslije slasnu tursku kavu koju nisam odbio", napisao je Burton, koji je poslije slučajno doznao da je ista vila bila u vlasništvu obitelji njegove tadašnje tajnice Jane Swanson još dok su Brijuni bili dio Italije, pa ju je za nju fotografirao.

Idući dan ponovno su ih dočekali novinari i fotoreporteri u Titovoj rezidenciji. Tamo je bio i redatelj filma Stipe Delić, koji nije bio sretan Burtonovim gunđanjem o plošnosti Titova lika koji je glumio. Htio je da bude više zastupljen u scenariju, a s tim se složio i sam Broz.

"Ovako neću imati što glumiti. Možda bih mogao raditi nešto bolje od toga da samo stojim i izgledam kao čovjek sudbine", cinično je napomenuo u dnevniku glumac. 

Tom su prilikom Burtonovi Titu i Jovanki darovali prestižan Van Cleef i Arpels sat ugraviran u komadu pirita.

"Tito je malen, delikatan, ima malene ruke, noge i glavu. Zbog zatamnjenih naočala nisam mogao odrediti boju njegovih očiju. Trbuh mu je poprilično velik, ali ostatak tijela se doima vitkim. Kada sjedne za stol, impozantan je", pisao je Burton te nastavio o njihovim razgovorima poslije ručka.

Pričali su o Staljinu, za kojega je Tito izjavio kako ga je “cijenio kao političara, ali mu se nije sviđao kao čovjek”, te o Churchillu. Rekao mu je da je vjerovao njemu, ali ne i Britancima, na što je Burton samo u dnevniku dopisao da “mnogo ljudi misli isto kao i on”. 

Ispričao mu je i kako se s bivšim britanskim premijerom našao nakon što je sišao s vlasti. Obojica su bila poznata kao ljubitelji viskija. Tito si je natočio dupli, a Churchill obični, na što ga je Tito pitao što sada radi s tim običnim viskijem, kada je njega učio da se uvijek pije dupli.

"Tada smo obojica bila na vlasti. Ja svoju više nemam, a ti si svoju zadržao", odgovorio mu je Churchill. Od svih anegdota, najzabavnija Burtonu je bila ona o Titovoj baki.

"Bio sam presretan kada je umrla jer me stalno tukla. Bila je malena, ali jaka. Stalno se ljutila", prepričao je Burton u dnevnicima, a navodi i kako je Liz Taylor bila potpuno šokirana tom pričom. 

Cijelo su vrijeme komunicirali uz pomoć prevoditelja, a kada su Burton i Tito ostali sami, Broz je ipak progovorio engleski.

Vozio s probušenom gumom

"Govorio je sporo, ali korektno. Pitao sam ga možemo li razgovarati na francuskom, jer su mi rekli da ga govori, ali se pravio da me nije čuo. Kad se u sobu vratio prevoditelj, ponovno je počeo govoriti na srpskohrvatskom", tvrdi Burton. 

Za vrijeme ručka je primijetio kako se mnogi uzvanici kiselo smiješe te da im je bilo dosadno, a upravo je suprotno bilo s njegovom suprugom, koja je “bila u elementu” jer su svi gledali samo u nju.

Poslije ih je Tito vozio u otvorenom Lincoln- Continentalu, za koji im je rekao da je “dar ljudi iz Zagreba”. U vožnji je probušio prednju gumu automobila, ali je svejedno nastavio voziti. 

Burtona je mučila uloga u Sutjesci

Svi osim njega bili su u panici, ali su ipak uspjeli sigurno doći do zoološkog vrta. Kada su bili gotovi s razgledavanjem, ponovno se pojavio s istim automobilom, a Liz i Richard su umirali od straha zbog probušene gume.

Burtona je prilično mučila uloga koju su mu namijenili pa je više puta ekipi ponavljao kako moraju promijeniti scenarij.

Navodi i kako se šokirao kada je doznao da je to Delićev prvi pokušaj režiranja filma, jer je dobio dojam da je riječ o najboljem redatelju u zemlji. Kako bi se što bolje pripremio za ulogu u “Sutjesci”, proučavao je Titovu biografiju.

Čitao Ivu Andrića na snimanju

Navodno je bio zadivljen njegovom velikodušnošću prema zarobljenicima. Čuo je da je pustio neke Nijemce na slobodu koji su poslije pobili njegove ljude te da se za to nikada nije osvetio. 

Kad je za to čuo Staljin, uslijedili su uvredljivi telegrami koje sovjetski čelnik nikada nije zaboravio te ih je spomenuo Titu na prijmu u Kremlju.

Burton je također vjerovao da Tito nije htio pogubiti četničkog vođu Dražu Mihailovića. Kako bi shvatio način razmišljanja ljudi u Jugoslaviji, čitao je Andrićev klasik “Na Drini ćuprija”, ali je priznao kako nikada ne bi uzeo tu knjigu u ruke da se nije našao na ovim prostorima.

Nakon Pule i Brijuna, Burton i Taylor putovali su Azurnom obalom, a bili su i u Rimu i na Svetom Stefanu. Snimanje “Sutjeske” je počelo 23.kolovoza, a dogovorili su se i o njegovu honoraru za film. 

Za troškove su mu isplatili 50.000 dolara, a honorar je u gotovini bio 250.000 dolara, čime je Burton bio zadovoljan. Na set “Sutjeske” jednom je došao i sam Tito, i to nedugo nakon što mu je uginuo pas, poznat njemački ovčar Tigar. 

Vidjevši kako je Tito tužan, Liz je Richardu predložila da mu donesu psa iste takve rase iz Engleske, sa stopostotnim pedigreom i najvišim mogućim ocjenama, pa su to i napravili.

Tito je bio iskreno dirnut tim potezom. Burton je zapisao i kako je Liz nedugo nakon toga natjerala Tita da s njom razgovara engleski, jer se bližio posjet Leonida Brežnjeva Jugoslaviji. U svom je naumu uspjela, iako se Tito stalno bunio kako miješa engleski i njemački.

Jedan je incident u Dubrovniku poljuljao Burtonovo veliko povjerenje u Tita. Njegov je znanac u jednom kafiću u Dubrovniku govorio kako se Burton divi Titu jer nije htio strijeljati njemačke zarobljenike. 

Dva su se gosta ustala i demonstrativno izašla iz kafića, jer, kako mu je objasnio vlasnik, njihovi su očevi pogubljeni u čistkama 1948. godine. U svojim je dnevnicima Burton zapisao da želi istražiti je li Tito za to znao. 

Razmišljao je da o tome pita Milivoja Đilasa ili Nikolu Popovića, ali je od svega ubrzo odustao. Jedini put kada spominje Tita nakon završetka snimanja “Sutjeske” je vrijeme koje je proveo u Parizu.

Tamo je upoznao neke mađarske grofove koji su ga uvjeravali da je Josip Broz Tito sin grofa Erdodija. Njegova je majka navodno bila sluškinja na grofovu imanju, što Burton nije mogao vjerovati.

Liz iz biografije izbacila dio o Titu

"Zamislite da dođem Titu i kažem mu da kapitalistički zapad i njegova dekadentna aristokracija svojataju vodećeg živućeg komunista. Nakon toga bih mogao očekivati da me odvedu pred streljački stroj!", pisao je glumac, ali grofovi su ga neumorno uvjeravali kako je dokaz za to njegova rodna kuća, koja sigurno ne izgleda kao seljačka.

Glumac je ustrajao na branjenju prijatelja Broza te zaključio kako su “Kumrovec vjerojatno uredili nakon što je Tito postao predsjednik”.

Nedavno se digla prašina i zbog memoara Burtonove tadašnje supruge, Elizabeth Taylor, koja je od autora knjige o njezinim draguljima, Dominicka Dunnea, tražila da izbaci uvod u kojem se spominje njezino i Burtonovo prijateljstvo s Josipom Brozom.

"Nema potrebe da to bude u knjizi", navodno je rekla Taylor, na što je Dunne maknuo cijeli uvod te nije s glumicom razgovarao godinu dana. 

Elizabeth Taylor je poslije sve porekla, a navodno nije bila “nimalo oduševljena Titom kojeg je upoznala samo zbog posla”.

Yoko Ono i legendarni vođa Beatlesa, John Lenon, koji je kao ljevičar obožavao Tita, poslali su Maršalu dva žira da posadi hrast. On je to i posadio. Hrastovi su preživjeli iskušenja vremena, ali drugi Titovi zasadi nisu.

Takvu jednostavnost nisam doživjela nikad pri susretu sa slavnim osobama, rekla je svojedobno talijanska glumica Sophia Loren o bivšem jugoslavenskom predsjedniku.

Iako ga je rijetko tko opisao kao “jednostavnog”, Sophiji Loren valja vjerovati. S mužem Carlom Pontijem, talijanskim producentom, često se družila s Titom na Brijunima, a htjeli su i da ih on posjeti na njihovu imanju u Paviji, u sjevernoj Italiji. Tamo su imali lovište te su ga, kao strastvena lovca, htjeli počastiti lovom na njihovu privatnom lovištu. 

Međutim, Titovi savjetnici zaključili su kako nema dovoljno vremena, pa su se s njima sastali u Rimu. Do danas nisu prestala nagađanja o naravi njihova odnosa. Naime, govorilo se kako su bili ljubavnici, unatoč tome što je Loren uvijek na Brijune dolazila sa suprugom. 

U Beogradu se govorilo kako je jedan mladi arhitekt šezdesetih godina radio na obnavljanju Titove rezidencije na Dedinju. Ušao je u mračnu komoru u kojoj je Tito s nekoliko drugova razvijao fotografije s ljetovanja na Brijunima. 

Sophia Loren je kuhala Titu špagete

Uskoro je imao što i vidjeti - polako se razvila fotografija na kojoj Tito vozi Sophiju Loren na motoru po Brijunima. Mladog arhitekta istjerali su iz vile i odmah je dobio otkaz, uz prijetnju da o tome nikome ništa ne govori.

U beogradskom arhivu Josipa Broza postoje i fotografije njih dvoje u kuhinji u vili na Brijunima. Navodno mu je Loren obožavala kuhati, a on je najviše volio kad mu je spremala domaće špagete i umak od rajčica prema receptu njezine majke.

Taj je recept zabilježen i u knjizi “Titova kuharica” autorice Anje Drulović. Kada nije pripremala špagete, Loren je pomagala kuharicama, a osoblje brijunske vile Bijela opisuje ju kao “vrlo pristupačnu i jednostavnu”, za razliku od drugih zvijezda svjetskog glasa koje je Tito ugostio.

Osim navodne avanture sa Sophiom Loren, Tito se družio s još jednim talijanskim seks-simbolom, Ginom Lollobrigidom. Osim što je bila glumica, Lollobrigida se bavila i fotografijom, pa je tako tijekom posjeta Brijunima 1973. godine Titu darovala svoju prvu knjigu fotografija koje je snimila tijekom tajnog putovanja rodnom Italijom. 

Rado je fotografirala Tita, a s obzirom na to da je i on bio ljubitelj fotografije, nije gubio vrijeme, pa su navodno imali cijele seanse međusobna portretiranja na lijepim Brijunima. 

Družio se Tito i s najpoznatijom tadašnjom zabavljačicom i plesačicom, Josephine Baker, a u narodu se nakon njihova susreta govorilo kako je “Tito toliko velik da može zaštititi Josephine Baker od rasizma”. 

Baker je na Brijunima bila sa svojom usvojenom djecom, kojih je ukupno imala 12, a nazivala ih je “Dugino pleme”, jer su bili sa gotovo svih kontinenata i svih nijansi kože.

U njezinim memoarima piše kako jedan od njezinih sinova, Brahim, nije bio oduševljen Brijunima, ali je Josephine maštala o tome kako će poboljšati i proljepšati otoke. Navodno joj je Tito rekao da joj Brijuni stoje na raspolaganju kad god i za što god joj budu trebali.

Baker je željela upravo tamo osnovati “koledž jedinstvenog bratstva”, inspirirana jugoslavenskom idejom o bratstvu i jedinstvu te potaknuta problemima s kojima se suočavala zbog boje svoje kože. Nažalost, ideju nikad nije provela u djelo.

U vrijeme kad je osnivan beogradski filmski festival, Fest, jedan od njegovih čelnika je došao na ideju da Tito odlikuje deset najvećih svjetskih filmaša: Charlieja Chaplina, Johna Forda, Fritza Langa, Marka Donskoja, Luchina Viscontija, Luisa Buñuela, Akira Kurosawu, Jeana Renoira, Lawrence Oliviera i Ingmara Bergmana.

Odlikovao i Johna Forda

Iako su ljudi iz Titova okruženja sumnjali da će ideja proći (“Gdje, bre, Tito da odlikuje filmadžije”), on je pristao, ali je ukaz o odlikovanju potpisao tek dan uoči početka festivala.

U međuvremenu je, na prijedlog Francuza, Renoir zamijenjen s Reneom Claireom, a na Titovu sugestiju (“Dajte i nekog od nesvrstanih”!) Kao jedanaesti dopisan je Indijac Satyait Ray.

Jugoslavenska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama bila je skeptična prema ideji o odlikovanju Johna Forda, kojeg su prikazali kao “ljutog antikomunista”, i sugerirali da se umjesto njega na popis stavi provjeren antifašist William Wyler.

Poklonio mu se Ingmar Bergman

Međutim, odluka je ipak ostala da se orden ponudi Johnu Fordu, koji je, inače, imao čin generala američke vojske. I upravo od njega je stigla prva osobna poruka zahvalnosti:

“Osjećam se neizmjeno počašćen što ću nositi odlikovanje jednog od najvećih boraca protiv fašizma”.

Ingmar Bergman je napisao da je sve dotadašnje prijedloge za odlikovanja odbijao, pa čak i od svog kralja, ali ovaj put je pristao uz riječi:

“S velikom počašću primam odlikovaljnje od velikog antifašista Josipa Broza Tita”.

Nisu ga odbili ni republikanci ni konzervativci

Charlie Chaplin je napisao: “Maršalu kojemu čin nije dodijeljen ukazom nego borbom protiv fašizma, ja kao redov te borbe, stajem mirno i salutiram”. 

Na sličan način su reagirali i ostali filmaši predloženi za visoka odlikovanja, a o svemu su danima izvještavali svi veliki svjetski mediji.

Charlie Chaplin je dobio Orden jugoslavenske zastave s lentom, a ostali Orden sa zlatnim vijencem. Chaplin je inače bio notorni ljevičar, ali odličje nisu odbili ni republikanci ni konzervativci.

Posjeti Express