Amerikanci su organizirali Bljesak i Oluju. Amerikanci su izravno nadzirali provođenje vojnih operacija. Takve i slične optužbe već su standardni arsenal iz određenih krugova. Međutim, CIA-ini zapisnici sa sastanka održanog 4. svibnja 1995. godine, praktički samo nekoliko sati nakon završetka Bljeska pokazuju koliko ih je iznenadila operacija. Možda i važnije, pokazuju koliko su se protivili oružanom oslobođenju okupiranih područja.

"Prisutni su izrazili zabrinutost zbog vojne situacije u Hrvatskoj. Zamjenik šefa CIA-e jasno je savjetovao prisutne da je situacija volatilna i da postoji mogućnost ozbiljne eskalacije sukoba u Hrvatskoj i Bosni, uključujući i srpsku intervenciju, uz minimalno prethodno upozorenje. Prisutni se slažu da hrvatskom predsjedniku Tuđmanu nije bilo jasno da američka vlada ne odobrava hrvatske poteze. Odlučeno je da su potrebni određeni koraci kako bi se jasnije iskomunicirala američka zabrinutost", stoji u zapisniku.

Važno je napomenuti da je sastanku prisustvovao i Richard Holbrooke, isti onaj koji će se kasnije proslaviti Daytonskim sporazumom i prestankom rata na ovim područjima.

Upravo na njega i njegove suradnike iz američkog ministarstva vanjskih poslova pala je zadaća stvaranja pritiska na Franju Tuđmana. Jedan od prijedloga bio je i sastanak sa zamjenikom američkog predsjednika Alom Goreom i to u Londonu. 

"Prisutni se slažu da treba izvršiti pritisak na sve razine hrvatske vlasti kako bi prihvatili blaže stavove: demilitarizacija oslobođenih područja, povratak srpskih civila i ponovna uspostava UNCRO-a u Sektoru Zapad. Prihvati li Hrvatska ove prijedloge, SAD bi podržao raspoređivanje hrvatske civilne policije u Sektoru Zapad i uklanjanje vojne sile RSK", stoji u zapisniku uz napomenu da taj zadatak pripada ministarstvu vanjskih poslova. A to znači Holbrookeu i njegovim suradnicima.

"Prisutni su raspravljali o potrebnim koracima kako bi se osiguralo da Hrvati jasno vide američke stavove o njihovim vojnim operacijama. Prisutni nalažu da se odmah obavijesti hrvatsku stranu o našoj dubokoj zabrinutosti te da predložimo sastanak zamjenika predsjednika s predsjednikom Tuđmanom u Londonu kao jedan od načina prenošenja informacija Hrvatima o brizi zbog Tuđmanove vojne operacije", piše u CIA-inim dokumentima.

Apsolutni uspjeh Bljeska razbjesnio je i vodstvo pobunjenih Srba, pa je Milan Martić naredio granatiranje Zagreba kasetnim bombama. Poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđena je 181 osoba, a oštećeno je i 277 automobila. Martić je kasnije u Haagu osuđen na 35 godina zbog ratnog zločina, a jedan od najvažnijih dokaza bila je snimka gdje on otvoreno priznaje da je naredio granatiranje Zagreba kao odmazdu za Bljesak.