U svakom poslu događaju se pogreške, stoga ni ne čudi kako su se pogreške događale i u prošlosti, pa tako i u ratu. Posebno u 2. svjetskom ratu, u kojem nije bilo lako bez radara ili navigacijskih sistema. Jedna od najvećih pogrešaka koja se dogodila u nacističkim oružanim snagama Luftwaffe bila je ona kada su bombardirali svoje ljude u gradu Freiburgu. 

Bilo je to 10. svibnja 1940. godine kada je započela njemačka invazija na Francusku. Poručnik Paul Seidel pripremao se za polijetanje iz zrakoplovne baze Landsberg-Lech sa svojom eskadrilom. Plan je bio bombardirati francuski grad Dijon, a u slučaju da bi im nešto pošlo krivo imali su i drugu metu - zračnu luku Dole.

U tim godinama navigacija je bila poprilično nepouzdana, a trema pilota mogla je u potpunosti uništiti cijelu misiju. Zato je pilotima dana jasna uputa koji bi im trebala pomoći, a to je bilo da slijede rijeku Rajnu. Na putu se se izgubili, u letu među oblacima nad njemačkim gradom Freiburgom bili su 100 posto sigurni da su u Francuskoj i da im je meta na vidiku. Nešto prije 16 sati zrakoplovi Heinkela He 111 počeli su ispuštati bombe, njih 69, piše The Vintage News.

Pravda je spora Kako su tisuće nacista uspjeli izbjeći zatvor?

Gradska protuzračna obrana bila je potpuno nepripremljena za napad, vidjeli su nacističke zrakoplove i pomislili da su na putu prema Francuskoj. Napad nisu očekivali. Njihove bombe pale su u blizini željezničke stanice i ubile 57 ljudi. Užas se uvukao na ulice grada. 

Nacisti nisu željeli priznati da su bitku za Francusku započeli takvom pogreškom pa su ju predstavili kao neprijateljski napad. I ne bilo kakav napad, već brutalno nasilje s namjerom da se ozlijede nenaoružani civili.  Sljedećeg dana u lokalnim novinama je pisalo kako je riječ o "podlom, kukavičkom zračnom napadu protiv svih zakona čovječanstva i međunarodnog prava". Sedam mjeseci kasnije Hitler je za napad na civile u Freiburgu optužio Winstona Churchilla.

Iako su njihovi vojni dužnosnici i dalje tvrdili kako je riječ o savezničkom činu, istina je nekako isplivala na površinu. Istraživanja istaknutih povjesničara natjerala su ih da prihvate istinu. Tako je 1980. godine poznati pukovnik Josef Kammhuber rekao da je "očigledno" da je "napad na Freiburg pogrešno izvela jedinica III /KG 51".

Četrdeset i pet godina nakon te katastrofe, gradonačelnik Rolf Bohme otkrio je spomen ploču posvećenu neočekivanim žrtvama te bitke za Francusku. Nalazi se ona u blizini igrališta Hilda, na kojem je u napadu poginulo 20 djece.