Drijemate popodne? To može biti opasno za zdravlje!
Dolazite premoreni s posla, jedva čekate nešto ubaciti u usta i ispružiti se ispred TV-a. Dobro znate kamo to vodi - malo ćete odrijemati, a to je dobro za vas i organizam. Ili ipak nije?
Baš i ne, jer spavanje dulje od 40 minuta izvan noćnog režima spavanja poveća rizik od prijevremene smrti, pokazala je studija na više od 300 tisuća ljudi diljem svijeta. Znanstvenici su zaključili da je redovito uživanje u popodnevnom snu povezano s nastankom tzv. metaboličkog sindroma.
Taj termin označava stanja poput povišenog krvnog tlaka, povećanih razina kolesterola, gomilanju neželjenih masnoća oko struka i povećanih razina šećera u krvi, piše Mirror.
Ti su rezultati predstavljeni na godišnjoj konferenciji Američkog kardiološkog koledža.
Magična brojka je 30
Dr. Tomohide Tamada, dijabetolog na Sveučilištu Tokio, istaknuo je kako je popodnevno drijemanje raširen običaj po cijelom svijetu te je vrlo važno upozoriti na vezu između spavanja i povećanja metaboličkih bolesti diljem svijeta.
No, liječnici su istaknuli da se ipak ne morate posve odreći te vrste relaksacije, jer zdravlje neće ugroziti optimalna mjera od 20 do 30 minuta drijemanja.
Istraživači su promatrali navike spavanja ljudi iz zapadnog svijeta, kao i Azije, te ih potom usporedili s njihovim zdravstvenim stanjem - debljinom, srčanim bolestima, bolestima metabolizma poput poremećaja štitnjače, dijabetesa i povišenog kolesterola itd.
Najugroženija skupina
Stručnjaci su dokazali kako popodnevno spavanje povećava rizik od srčanog zatajenja u onih osoba koje su već pod rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti (pretilost, smanjena tjelesna aktivnost, pušenje i sl.). “Isto tako, česta i dulja popodnevna spavanja dovode se u vezu s većom smrtnošću u starijih osoba. Nedavno objavljeno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da se popodnevno spavanje može dovesti u vezu s većom smrtnošću od respiracijskih bolesti u osoba između 40 i 65 godina.
Opasno jer smanjuje i kvalitetu noćnog sna
Važno je da popodnevno spavanje ne traje predugo i da ne remeti noćno spavanje. Dakle, osobe kojima popodnevno spavanje narušava kvalitetu spavanja noću ili kojima izaziva poteškoće usnivanja i prosnivanja ili održavanja kontinuiteta spavanja kroz noć, trebale bi izbjegavati popodnevno spavanje, ističu liječnici.
Poslijepodnevno spavanje može dovesti do tzv. inercije spavanja, posebno ako traje dulje od 10 do 20 minuta. Inercija spavanja opisuje se kao osjećaj mamurluka i dezorijentiranosti u prostoru i vremenu, nalik osjećaju buđenja iz dubokog spavanja. Obično takav osjećaj ne traje dulje od nekoliko minuta do pola sata, što ipak može predstavljati problem osobama koje moraju nastaviti raditi neposredno nakon popodnevnog buđenja.
Zašto smo "mamurni" kad popodne zaspimo
I tijekom popodnevnog spavanja ljudi prolaze kroz različite stadije spavanja jer spavanje nije tek puki odmor i homogeni proces u kojemu se mozak 'isključuje'. Spavanje se dijeli na tzv. NREM i REM spavanje koji su toliko različiti da neki stručnjaci ciklus budnosti i spavanja zapravo vide kroz tri oblika: budnost, sporovalno spavanje ili NREM i REM spavanje.
To je zato što postoji jako puno sličnosti u moždanoj aktivnosti i fiziološkim funkcijama između REM spavanja i budnosti. Naravno, u REM-u čovjek spava, ne miče se i obično sanja, ali moždani EEG, rad srca, disanje, tjelesna temperatura i brojne druge funkcije, nalik su onima u budnosti, a ne u sporovalnom spavanju.
Na samom početku spavanja nastupa NREM faza koja ima svoja 3 ili 4 stadija, a obično tek nakon 90 - ak min slijedi REM faza. Sukladno tome, bitno je kad se čovjek točno probudi, nakon dovršenog ciklusa ili ne, te iz kojega stadija spavanja. I nakon prospavane cijele noći osjećaj pri buđenju razlikuje se u ovisnosti od toga kad smo se probudili, tj. iz koje točno faze odnosno stadija spavanja. Tako, ako se probudimo iz laganog sna, osjećat ćemo se bolje i odmornije, a ako se trgnemo iz dubokog sna - osjećaj je gori.