Svijet je jako napredovao u borbi s infektivnim bolestima, no kao rezultat toga danas vodimo sve dulje i bolesnije živote.

- U roku od 20 godina iz svijeta u kojem ljudi nisu imali dovoljno hrane postali smo svijet s previše hrane, osobito one nezdrave. Zbog toga obolijevamo - rekao je ugledni istraživač, Majid Ezzati.

Dodao je kako ljudi nikad prije nisu živjeli s toliko bolesti i zdravstvenih problema koji uzrokuju kroničnu bol, ograničavaju kretanje i onemogućuju da jasno vidimo, čujemo pa i razmišljamo. Vodeći zdravstveni problemi današnjice nisu bolesti koje ubijaju, već s njima bolesni živimo, objasnili su istraživači.

U izvještaju Global Burden of Disease analizirano je zdravstveno stanje ljudi diljem svijeta te je pritom određen globalni prosječni životni vijek, a istraživanje su proveli Sveučilište Washington u suradnji s više od 2500 znanstvenika iz 130 zemalja.

Studija je pokazala kako je prosječni očekivani životni vijek za ljude 72,5 godina (s tima da on za muškarce iznosi 73,5, a za muškarce 69,8). U 2016. godini, Japan je imao najveći očekivani životni vijek od 83.9 godina, dok je najniži bio u centralnim afričkim državama - 50.2 godina.

U godinu dana 57,7 milijuna umrlih

Sveukupno, 2016. godine je bilo 57.7 milijuna smrtnih slučajeva.

Oko 73 posto zabilježenih smrtnih slučajeva se dogodio usled nezaraznih bolesti (srčana oboljenja, moždani udar, rak). Oko 19 odsto smrtnih slučajeva u 2016. godine je zabeleženo uslijed zaraznih bolesti, bolesti koje se događaju tijekom trudnoće i porođaja, neonatalnih bolesti i bolesti uslijed loše prehrane, dok je do 8 posto zabilježenih smrtnih slučajeva došlo nakon povreda. 

Ako pogledamo rezultate izvještaja, zaključuje se kako je od 2006. do 2016. godine, sveukupni broj smrti uslijed zaraznih, bolesti koje se javljaju tijekom trudnoće, porođaja, neonatalnih bolesti i poremećaja u ishrani smanjen za skoro 24 posto.

S druge strane, totalni broj smrti od nezaraznih bolesti se povećao za 16 posto od 2006. do 2016. godine (5.5 milijuna smrti više u usporedbi s izvještajem iz 2006. godine).

Najveći ubojice

Glavni uzrok smrti u 2016. godini je bila ishemijska bolest srca (9.5 milijuna smrtnih slučajeva i povećanje od 19 posto u odnosu na 2006. godinu). Od posledica dijabetesa je 2016. godine umrlo 1.4 milijuna ljudi, što je 31 posto više u odnosu na 2006. godinu.

Od 2006. godine, povećao se broj umrlih od terorizma za 143 postro te je bilo čak 150.500 smrtnih slučajeva u 2016. godini. Stopa smrti takođe raste uslijed korišćenje opioida, amfetamina i lijekova. 

Zanimljiv je podatak kako  oko 1.1 milijarda ljudi širom svijeta ima neki tip mentalnog oboljenja ili poremećaja uslijed korištenja određenih supstanci.