Gazili ih i progonili: Tuđman zbog njih nije mogao spavati

Wikipedia
Slavni tjednik i uređivački trojac Viktor Ivančić, Boris Dežulović i Predrag Lucić pokrenuli su 1993. godine tjednik 'Feral Tribune'
Vidi originalni članak

Ovih dana navršava se 25 godina od pokretanja tjednika 'Feral Tribune'. Ove novine su, više nego ikoji drugi medij, obilježile posljednje dvije godine Domovinskog rata, ali su iznimno važnu ulogu odigrale i idućih godina, sve do svog gašenja 15. lipnja 2008. 

Trojac koji je pokrenuo tjednik činili su Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović. U trenutku pokretanja tjednika bili su odmetnici iz tada moćne izdavačke kuće Slobodna Dalmacija. Naime, humoristički dodatak 'Feral Tribune' najprije je počeo izlaziti u tjedniku 'Nedjeljna Dalmacija' još 1989. godine, a kompletni prilog koji je značajno podignuo nakladu 'Nedjeljne', uređivala je spomenuta trojka.

Tijekom pretvorbe i privatizacije, nekoć uspješnu izdavačku kuću 'Slobodna Dalmacija', koja je po nakladi istoimenog dnevnog lista parirala moćnoj konkurenciji iz Zagreba, tadašnja vlast predala je u ruke Miroslavu Kutli. U znak protesta protiv novog vlasnika, Ivančić, Lucić i Dežulović dali su otkaz i s posuđenim novcem pokrenuli vlastitu novinu.

Imenu lista kumovao je danas pokojni Đermano Senjanović, jedan od prvih novinara koji su počeli pisati za 'Feral Tribune'. U njemu je svoje mjesto našao i pokojni splitski književni velikan Miljenko Smoje, koji je 90-ih potpuno bačen na marginu društvenog života jer je etiketiran kao jugonostalgičar, što je u to vrijeme bilo slično srednjovjekovnoj anatemi. 

Redakcija novog tjednika bila je na adresi Šetalište Bačvice 10, a prvi broj pokrenuli su od posuđenog novca. S prve naslovnice je vrištao naslov 'Ante Pavelić pronađen živ', čime su aludirali na pomahnitalo ustaštvo koje je na velika vrata ušlo u sve društvene pore. 

Iako je satira bila osnovno oružje ovog tjednika, u njemu su često otkrivani brojni skandali tadašnjih vladajućih i do tad netaknutih političara - od saborskih zastupnika, preko ministara, pa do članova same obitelji Tuđman.

Damir Pilić, Ivica Ivanišević, Đermano Senjanović, Drago Hedl, Marinko Čulić i mnogi drugi ugledni novinari i kolumnisti samo su dio onih koji su dali pečat uređivačkoj politici. 

U gradu u kojem su u vrijeme rata 'neprijatelji naroda', nerijetko nestajali preko noći, novinari 'Feral Tribunea' neumorno su pikirali na sve neuralgične točke mlade države u kojoj je vladao zakon jačega. Pisali su o privrednom kriminalu, pljačkama, ratnim zločinima koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u susjednoj BiH, o privatizacijskom modelu koji je za kunu davao podobnima cijele tvornice i hotelske komplekse. 

Sve to nije moglo prolaziti nekažnjeno. Novinar Drago Hedl dobio je prijetnju smrću čim je u 'Feral Tribuneu' objavio tekst o zločinima postrojbe Branimira Glavaša u Osijeku. Među prvima su pisali o Merčepovoj postrojbi koja je u Zagrebu pobila troje članova obitelji Zec, među kojima je bila i 12-godišnja djevojčica, samo zato jer su bili Srbi. 

Ukratko, sve ono što su doživljavali u doba socijalizma, ponovilo se i u samostalnoj Hrvatskoj, samo što im ovaj put nisu prijetile tek zakonske sankcije, nego im se otvoreno i na svakom koraku prijetilo smrću.  

Od likvidiranja novinara se odustalo jer je o ulozi 'Feral Tribunea' u demokratizaciji zemlje bila informirana i svjetska javnost, pa ih se htjelo ušutkati na perfidniji način. Država se dosjetila da im 1994. godine nametne porez na promet d 50 posto jer su cenzori zaključili da objavljuju pornografski sadržaj.

Ustavni sud poništio je ovu odluku ali je zato 1996. donesen zakon koji je javnu kritiku najviših dužnosnika proglasio kažnjivim djelom, pa je redakcija ubrzo bila zasuta tužbama zbog klevete i nanošenja duševnih boli. 

Kad je privatizirana i distributerska kuća 'Tisak', Feralu je prekinut dotok novca od prodaje, a glavni urednik Viktor Ivančić je dobio poziv za mobilizaciju. 

Zbog svih okolnosti, 'Feral Tribune' nastavio je funkcionirati samo zahvaljujući donacijama Georgea Sorosa i njegove Zaklade, pa je tako sačuvana sloboda govora u netom oslobođenoj državi. 

Nakon smrti Franje Tuđmana 1999. godine redakcija i dalje posluje na rubu rentabilnosti, pa ga preuzima izdavačka kuća EPH u srpnju 2007. godine. Ipak, godinu dana kasnije, izašao je posljednji broj 'Feral Tribunea'. 

Posjeti Express