Michael J. Novosel Sr. rođen je u Etni u Pennsylvaniji, kao sin hrvatskih imigranata, a odrastao je tijekom Velike depresije. Nakon srednje škole nije uspijevao naći stalan posao čak ni za minimalac od 24 centa po satu, što ga je usmjerilo ravno u vojnu karijeru, jer je SAD 1941.  godine ubrzano gradio vojsku. U veljači 1941. godine, 10 mjeseci prije napada Japana na Pearl Harbor, prijavio se u ratno zrakoplovstvo. Ali umjesto da postane pilot, o čemu je sanjao, vojska ga je poslala na specijalizaciju za administrativne poslove.

No tijekom obuke detaljno je naučio mnoštvo vojnih zakona i pravilnika i našao način da se prijavi u kadetski program u zrakoplovstvu. Na kraju je, unatoč tome što nije bio visok niti minimalnih 163 centimetara koliko su zahtijevali da bi netko postao pilot, dobio pilotska krila 1942. godine Potom je još jednu godinu proveo na obuci za tajne zračne misije. Kako je bio metodičan, pouzdan i svjestan rizika letenja s činom poručnika obučavao je pilote mlađe od njega. I tako sve do prosinca 1944. godine. Dali su mu da obučava mitraljesce za bombardere, a on se ubrzo prijavio kao dobrovoljac za posadu supertvrđave B-29. Njime je pilotirao u sastavu skupine koja je posljednja tri mjeseca rata bombardirala Japan.

Nakon što je 1949. godine dobio sina, M. J. Novosela mlađeg nakratko je napustio službu jer se vojska smanjila nakon rata, a on se nastanio u Fort Walton Beachu na Floridi kako bi podigao svoju obitelj. No već 1950. pozvali su ga u Korejski rat, sad s činom bojnika. Ali ni tamo se nije nagledao borbe, pa se poslije Koreje sasvim oprostio od ratnog zrakoplovstva i posvetio obiteljskom životu pilota putničkih aviona. Službu je napustio 1953. godine, a 1955. je promaknut  u čin potpukovnika u pričuvnom sastavu zrakoplovstva. To bi bilo to u njegovu životu da 1963. John F. Kennedy nije ubijen u atentatu. Na vijestima iz Vijetnama vidio je helikoptere s mitraljezima i topovima.  Počeo se raspitivati, da bi naišao na objašnjavanja da im kao potpukovnik nije baš potreban, što je bio pristojniji način za reći mu da im je s 42 godine prestar.

"Mislim da me je to malo i naljutilo. Jer sam znao da vojsci jako nedostaju piloti. I zato sam se prijavio kao dragovoljac", kazao je svojedobno. Odlučio je napustiti svoj čin potpukovnika u Zračnim snagama kako bi se pridružio vojsci i upravljao helikopterima kao glavni zastavnik u elitnom Zrakoplovnom odjelu specijalnih snaga. Svoju prvu turu u Vijetnamu služio je leteći helikopterima za medicinsku evakuaciju (Dustoff) s 283. medicinskim odredom.  (Njegova knjiga "Dustoff – The Memoir of an Army Aviator" objavljena je 1999.) Zadatak pilota tih helikoptera bio je odlazak na prve linije fronte, spuštanje gotovo do tla pod neprijateljskom paljbom iz džungle i onda bijeg s ranjenicima u bazu. 

Ujutro 2. listopada 1969. godine Novosel je krenuo evakuirati skupinu južnovijetnamskih vojnika koje je u blizini kambodžanske granice opkolilo nekoliko tisuća sjevernovijetnamaca. Radio veza je izgubljena, a vojnici su potrošili streljivo. Bez zračne zaštite i vatrene potpore, Novosel je letio na maloj visini pod neprekidnom neprijateljskom vatrom. Helikopterom je letio tik iznad tla dok su njegov bolničar i šef posade izvlačili ranjene muškarce. Kad je mislio odletjeti posljednji put, ugledao je još jednog vojnika kako im maše udaljen desetak metara od neprijateljskog bunkera. Odlučio je otići i po njega. Računao je da će mu pristupiti naglo iz zraka, i to s takve strane da meci neće moći probiti oklop helikoptera. Kad su bili udaljeni 30 metara, Vietkongovac je iz Kalašnjikova ispalio  rafal ravno u pilotsku kabinu. Jedan metak ga je pogodio iznad, drugi ispod koljena. Treći mu je probio šaku, a četvrti stopalo, odvalivši mu potplat na cipeli. Sve u istom trenutku. Novosel je jedva održao helikopter u zraku. Pokupili su ranjenika i vratili se u bazu s izrešetanim helikopterom. Toga dana izveo je 15 opasnih izvlačenja, bio je ranjen u baražnoj neprijateljskoj vatri i na trenutak izgubio kontrolu nad svojim helikopterom, ali kada je sve bilo gotovo, spasio je 29 ljudi. 

Tijekom tog rata, Novosel je letio u 2543 misije i izvukao 5589 ranjenika, među kojima je bio i njegov vlastiti sin Michael J. Novosel Jr. Sljedeći tjedan, Michael Jr. mu je uzvratio uslugu izvlačenjem svog oca nakon što je oboren. U veljači 1970. godine, u jednoj od akcija spašavanja, mlađeg Novosela srušila je neprijateljska paljba. Našao se u okruženju iz kojeg ga je sa svojim helikopterom spasio tata. Ni 10 dana kasnije srušen je stariji Novosel, po kojega je sad sa svojom ekipom jurio spasiti ga njegov sin. 

“Postojao je određeni element strepnje i straha”, rekao je Novosel o spašavanju sina. "Ali na kraju je postalo lakomisleno, rekao sam mu: 'Što radiš i smetaš mi u zauzetom rasporedu'",  rekao je svojedobno za Tuscalaoonews.

Mlađi Novosel je poslije pričao da ga je tata cijeli život poslije zezao.

"Govorio je da je on po mene došao tako lijepo da sam se samo trebao malo uzverati u helikopter dok je nisko lebdio. A da je on do mene morao plivati kroz cijelo rižino polje. Pa, nisam se mogao spustiti u rižino polje", opisivao je Novosel mlađi. Nekoliko mjeseci su čak bili u istom helikopteru, činili su istu posadu, što je bio prvi takav slučaj u američkoj vojsci ikada. Zajedno su tijekom rata u Vijetnamu spasili oko 8800 života i skupa ušli u legendu. Stariji Novosel još za života je dobio svoju ulicu u Fort Ruckeru u Alabami, kratko nakon što je 1985. otišao u mirovinu. U tom je trenutku bio posljednji još aktivan vojni pilot koji je sudjelovao u Drugom svjetskom ratu i znalo se za njega i izvan SAD-a.

"Moja obitelj koja je došla iz Europe neprestano me podsjećala koliko sam sretan što sam rođen ovdje", rekao je Novosel govoreći iz svog doma u Enterpriseu. "Ja sam samo običan vojnik, u mirovini, ali i dalje radim kao i svi drugi.

Novosel je umirovljen kao viši časnik 1984. Bio je vojni zrakoplovac 42 godine i bio je posljednji vojni zrakoplovac iz Drugog svjetskog rata u SAD-u koji je ostao na aktivnoj letačkoj dužnosti. Sakupio je 12.400 vojnih sati letenja, uključujući 2038 u borbi. Odlikovan je Medaljom časti najvišim vojnim odlikovanjem Sjedinjenih Država za hrabrost.