Boris Vujčić je čovjek sa željeznom maskom. Od njegova trajno ukočenog lica, na kojemu ni forenzičari ne mogu otkriti trag emocija, monotoniji je jedino njegov glas. Tim, linićevskim tonom vjerojatno će jednoga dana progovoriti hrvatski bankomati kad im stručnjaci pridodaju glasovnu funkciju.

No ova je “kuhana noga” hrvatske monetarne politike zadnjih godina u samom srcu divlje bitke za novac i moć. “Ledeni” izaziva erupciju emocija kod svih ljudi koji su s njim imali posla, bili za ili protiv Vujčića.

"On je dirljivo zaljubljen u svoju fotelju", reći će jedan od naših sugovornika, bivši član jedne bivše vlade:

"Kad smo pregovarali s njim oko konverzije, bilo je dovoljno da ga malo zaplašimo kako će ostati bez funkcije i on bi, gdje god bio, od Tunisa do Maroka, sjeo na prvi avion i dolazio u Zagreb spašavati stvar."

"Ravno je zgoditku na lutriji uhvatiti ga u Hrvatskoj", kaže drugi sugovornik.

"Non-stop je na putovanjima po svijetu. Naravno da dobiva pozive od kolega, ali HNB sigurno pokriva barem dnevnice. Vjerujem da te dnevnice premašuju njegovu plaću, no to jedino mogu potvrditi u HNB-u, ako će biti voljni", kaže dobro upućeni i visoko pozicionirani političar. 

Guverner je dužan svoja primanja i imovinu prijaviti Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, no ondje stoje prastari podaci.

Povjerenstvo trenutačno pretresa njegov slučaj pa ne bi trebalo ništa prejudicirati. No nedavno je objavljeno da godišnje samo na putovanja troši oko 450.000 kuna.

"On ne zna kako žive ljudi u Hrvatskoj. Više od 300 dana boravi izvan zemlje, a njegov suradnik ima avion", prozvao ga je svojedobno Boris Lalovac.

Vujčić je majstor opstanka. Do zadnjeg trenutka na pravoj strani, od zadnjeg trenutka na pravoj strani, kako kažu Talijani. 

Mnogi su uočili guvernerovu bliskost s novim premijerom Andrejem Plenkovićem, ali Vujčić je bio i Milanovićev liebling.

"Zbog veza koje je izgradio zahvaljujući HNB-u i Rohatinskom (umjesto kojeg je putovao na poslovne susrete), Zoran Milanović ga je pozvao da bude potpredsjednik vlade za investicije. Odbio ga je, a kao glavni razlog naveo primanja, rekavši kako on ne može pokriti svoje troškove ispod 30.000 kuna mjesečno. Kao potpredsjednik bi imao oko 20.000 kuna", dodaje izvor dobro upućen u rad nekadašnje Milanovićeve vlade.

On nas ujedno uvjerava da Vujčić nije zabrinut: ne dobije li novi mandat, čeka ga mjesto u ECB-u. Na pitanje kako se sprijateljio s Milanovićem naš izvor pojašnjava:

“Nije to bila direktna veza. Vujčić je dobar s Velimirom Šonjom, on je pak prijatelj Emila Tedeschog. Iz tog je kruga poteklo ‘prijateljstvo’. No Vujčić je uspio pretrčati na vrijeme Oreškoviću, a sad će i Plenkoviću jer si je dobar s Martinom Dalić, s kojom je svojedobno bio u pregovaračkom timu. Probleme će mu, vjerujem, jedino stvarati mostovci”.

Osim što Vujčić, prema riječima onih koji su s njim surađivali i družili se, ima ukus za dobra jela i vina, posebno pridaje pozornost plavoj boji, i to ne zbog HDZ-a.

"Provjerite po fotografijama, no to je detalj koji s vremenom upadne u oči. On uglavnom nosi plavu kravatu i plava odijela. Razlog je to što želi da mu se ističu plave oči", dodaje naš sugovornik.

Vujčić po držanju pomalo podsjeća na Hugha Granta iz filma “Mickey Blue Eyes”. Tračevi u lakom i revijalnom tonu Vujčića nimalo ne uznemiruju, kao ni primjedbe o njegovoj osobnoj potrošnji, zastupanju banaka naspram klijenata u franku...

RASTROŠNOST

Guverner je u zadnje dvije godine potrošio preko 900.000 kuna na službena putovanja i smještaj po raznim svjetskim destinacijama. Godišnje od dnevnica zaradi još oko 45.000 kuna. Opravdanje koje su prenijeli 24sata je da ima tri ureda, uz onaj u Zagrebu, u Frankfurtu i Baselu i da većinom ide na obvezna putovanja.

"Prihvaćam tek četvrtinu poziva da negdje predajem. Susrećem se s ozbiljnim investitorima koji ulažu u hrvatski dug", rekao je tada guverner.

Vujčić za Express kaže da je o rastrošnosti HNB-a napisano puno neistina, a da smo prvi koji su s njim o tome popričali. Primjerice, često je vidio da ide na skijanje, a zbog kralježnice 25 godina nije stao na skije. Neistina je kaže i da su angažirali chefa koji im posebno kuha delicije, nego su na javnom natječaju angažirali tvrtku koja sprema hranu u kantini. Kantina zaista izgleda više kao studentska menza, nego neki restoran.

"Evo danas sam jeo pečenu svinjetinu s francuskom salatom", kaže nam.

Pripremili su i cjenik u kantini u kojem zaista nema nekih posebnih delicija. Guverner je za svoj ručak trebao izvojiti 15-ak kuna ako nije jeo juhu i desert, a najskuplja stvar na meniju je teleći paprikaš koji košta 29,5 kuna. Vujčić kaže da su imali 20 do 40 posto više troškove kada su imali zaposlene svoje ljude u kantini.

Na opasku da zaposlenici imaju pravo na subvencionirane kamate, wellnes, stimulacije vadi podatke po kojima HNB ima ispodprosječni trošak zaposlenih i manje ljudi nego ostale usporedive centralne banke. Naspram 640 zaposlenih u HNB-u 2015. godine, manje ih ima samo Slovenija, Litva i Cipar, referira guverner.

"Samo Bugarska ima niži trošak po zaposlenom i nešto malo Litva. Debelo smo ispod prosjeka troškova po zaposlenom. Na kraju, trošak zaposlenih je iz beneficije koje spominjete sedam posto niži 2015. nego 2010. godine. To su činjenice ",kaže nam.

I njegova plaća je visokih 35.000 kuna, a nakon poreznih izmjena trebala bi porasti još između dvije i tri tisuće kuna.

"Moja plaća je, prema onome što sam od kolega prošle godine saznao, među tri najniže od 28 zemalja EU. Kolega iz Litve je tu negdje, a kolega iz Slovenije ima nešto više. Velika većina ostalih imaju značajno veće plaće za isti posao koji obavljaju", odgovara Vujčić.

O FRANKU, KONVERZIJI i BANKAMA

Glavna zamjerka Borisu Vujčiću je da je HNB u slučaju švicarskog franka bio pasivan, nije htio pomoći Vladi da olakša teret otplate kredita kada su rate počele divljati.

Vujčić nam je priredio niz novinskih članaka iz 2005. godine. Naslovi vrište "Ne uzimajte kredite u švicarskim francima", "Franak može naplatiti danak", "Oprez s kreditima u švicarskim francima" i slično. Svi su oni nastali iz Vujčićevih izjava, tadašnjeg zamjenika guvernera HNB-a koji je upozoravao da HNB ne može braniti tečaj, te da postoji ozbiljan rizik u slučaju promjena tečaja.

"Tada sam bio usamljen. Govorili su da ne želim ljudima omogućiti povoljne kredite, a onih koji danas viču protiv mene, tada nije bilo za čuti. Nitko, ali baš nitko, se nije javio da me podrži 2005, osim jednog analitičara Raiffeisen banke. I dan danas Sabor nije, a može, zabraniti zaduživanje u svim valutama osim kune i eura. Ja sam se za to zalagao, ali mi nismo zakonodavci. HNB ne može ulaziti u odnos banaka i klijenata, mi samo pazimo rade li po zakonu, a kada su odobravale kredite u CHF radile su po zakonu koji je donio Sabor", kaže Vujčić.

Kaže i da nije istina da nisu pokušali pomoći Vladi u rješavanju problema jer su napravili izračune i scenarije koji su predviđali i konverziju. Na opasku da je predviđao katastrofu za banke koja se nije dogodila i da banke i dalje imaju dobit, daje drugačije podatke.

"Mi smo gubitak banaka i kapitala vrlo točno predvidjeli - u rasponu od pet do deset posto. Lalovac i Grčić su rekli da nije bilo sedam milijardi gubitaka zbog konverzije, nego je iskazano upola manje, ali oni su zaboravili u računicu staviti i dobit banaka od ranije koja je pokrila dio gubitka. Upozorili smo i na pravne rizike i oni su se materijalizirali. Bio sam u pravu i 2005. i 2015. godine, ali očito nije popularno biti u manjini ",zaključuje.

Na opasku da pogoduje bankama, samo se nasmijao i izvukao nove podatke: dobit banaka je prije njegova stupanja na dužnost 2012. godine bila 4,7 milijardi kuna, u prvoj godini njegova mandata je pala na 3,6 milijarde, a u sljedećoj na 700 milijuna kuna.

"Razlog tomu je i što smo im povećavali rezervacije koje su im smanjivale dobit. Opet zaboravljamo da se 2013. godine iz bankarskih krugova vodila kampanja protiv HNB-a da im oslobodimo novac i nismo popustili. Imali su manju dobit, a mi siguran bankarski sustav zbog politike koju smo vodili, dok su u EU trošene milijarde eura na spašavane banaka", kaže Vujčić i dodaje da ga neke kolege u inozemstvu pitaju smatraju li ga u zemlji herojem zbog upozorenja na franak i održavanja stabilnosti bankarskog sustava.

GENERALNO O NAPADIMA

Vujčić ističe da rade u interesu Hrvatske i da to prepoznaju svi relevantni čimbenici vani, od investitora do MMF-a. Dodaje da to pokazuju i svi njihovi razultati jer su održali financijsku stabilnost, stabilost i tečaja i cijena.

"Imali smo drugu najveću recesiju nakon Grčke, a nismo imali problem u financijskom sektoru dok je većina europskih zemalja trošila milijarde eura poreznih obveznika za spašavanje banaka", poručuje guverner.

Na kraju zaključuje:

"Napadi na nas dolaze iz neznanja ili interesa, obje komponente su jednako zastupljene. A ineteresi se najlakše guraju u neznanju", kaže Vujčić, ali nije htio precizirati tko i koje interese gura kroz kritiku rada HNB-a.

POLITIČKA KARIJERA I BUDUĆNOST

Zoran Milanović je ponudio Vujčiću mjesto potpredsjednika u Vladi, ali je on to odbio. Već dugo kuloari govore da je nakon toga između njih puklo iako su bili dobri prijatelji. Vujčić nije htio to komentirati, ali objašnjava zašto je odbio ponuđenu funkciju.

"Svatko bira raditi tamo gdje može najviše dati. Moja je procjena bila da u HNB-u mogu raditi što trebam, a u Vladi nisam siguran koliko bi mogao raditi u datim okolnostima", odgovara guverner, ali nije htio precizirati koje su to točno okolnosti.

Sljedeće godine Vujčiću ističe šestogodišnji mandat na čelu HNB-a. Već se spekuliralo da želi ostati na toj poziciji i da je s novom vladom našao zajednički jezik i postavio cilj uvođenja eura za pet godina. Sam Vujčić kaže da nije opterećen time hoće li ostati na čelu središnje banke, a nije htio odgovoriti bi li to želio.

"Niti jednom u karijeri nisam planirao posao koji ću raditi. Svaki puta su me nazvali i pitali želim li nešto raditi. Nekada sam prihvatio, nekada ne. Vidjet ćemo što ću uraditi", uz smijeh zaključuje Vujčić.

DEPRECIJACIJA

"Često me iznenade oni koji se zalažu za slabljenje kune. Mislio sam da su nešto naučili iz slučaja franka koji je bacio ljude u probleme rastom tečaja, ali očito nisu. Isti oni koji su vikali zbog jačanja franka, sada traže slabiju kunu prema euru", kaže Vujčić i zatim opet vadi podatke.

Zaduženost Hrvatske u stranoj valuti je 500 milijardi kuna, a slabljenje kune od samo jedan posto povećava dug za pet milijardi kuna, deset posto bi ga povećalo za 50 milijardi. Kaže da kada bi vodio takvu politiku, radio bi veliku štetu Hrvatskoj, a oni koji se zalažu za slabljenje kune to očito ne žele shvatiti.

"Ne možete realne probleme rješavati tečajnom politikom, neće nitko postati produktivniji zbog tečaja. Jedini zdrav način je da zemlja jača produktivnost. Pogledajte naš izvoz, on raste i imamo sada i uz ovu tečajnu politiku suficit u platnoj bilanci. To je ta strukturna promjena, mijenja se struktura izvoza, on raste zbog ulaska u EU. To je zdrav način", objašnjava Vujčić.

Kaže da će HNB i dalje održavati stabilnu politiku cijena i tečaja jer joj je to zadatak.

"Mi ne dopuštamo niti preveliko jačanje kune jer bi to štetilo konkurentnosti, ali nećemo dozvoliti niti njeno znatno slabljenje. Moramo balansirati u korist i građana i gospodarstva", zaključuje.

OSVRT NA ALEKSIĆEVU TVRDNJUDA NE PROVODI SUPERVIZIJU BANAKA

Provodimo redovito i rigorozno superviziju banaka, no supervizorska je djelatnost prema hrvatskim i europskim propisima u svojem većem dijelu povjerljive prirode – no, na našem se webu mogu pronaći i odluke prekršajnih sudova koje su posljedica našeg djelovanja. 

Evo nekoliko brojki u prilog činjenici da smo supervizorski vrlo aktivni: samo u 2016. godini proveli smo 18 neposrednih nadzora u 11 kreditnih institucija, izdali smo 55 rješenja u 26 kreditnih institucija, izdali smo 79 zapisnika na temelju kontinuiranog nadzora u 29 kreditnih institucija. Možda vam ovi podaci zvuče birokratski – no u stvarnosti riječ o nalozima za ispravkama krivih postupanja, ili pak za regulaciju bankarske prakse. I jako važno, u ovim brojkama su uključene sve velike banke, što svjedoči o neistinitosti teze da samo 'gnjavimo' male banke. 

Ponašamo se potpuno nediskriminatorno, a to se najbolje vidjelo kada smo nadzirali konverziju kredita u švicarskim francima. Nakon provedenih supervizorskih postupaka HNB-a, odnosno tijekom tih postupaka kao i intenzivne komunikacije s bankama, u vezi s konverzijom kredita u švicarskom franku učinjeno je sljedeće:

HNB je zaprimio i obradio više od 2251 prigovora potrošača; sporne odredbe isključene su iz aneksa ugovora o kreditu te je nekoliko banaka korisnicima ponudilo 27.220 izmijenjenih aneksa ugovora; izrađena su 6954 nova, tj. ponovljena izračuna konverzije, ponuđena klijentima dviju banaka; za 400 klijenata jedne banke ispravljeni su izračuni korištenjem kamatne stope na točan datum, a 544 nova izračuna konverzije dostavljena su i klijentima s otkazanim kreditima. I napokon, pokrenute su formalne mjere protiv banaka u slučajevima utvrđenih nezakonitosti u primjeni ZID ZPK-a (zapisnici, rješenja i prekršajni postupci) – HNB je izdao pet zapisnika i dva rješenja, a pokrenuta su i tri prekršajna postupka.