Procjenjuje se da oko 86 tisuća Hrvata boluje od demencije, nešto više od 2,5 posto ukupne populacije. Kako piše The New York Times, pozivajući se primjerice na dr. Winstona Chionga, profesora neurologije na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, naizgled sitne stvari poput neplaćanja računa na vrijeme mogu biti jedan od simptoma nadolazećih problema s demencijom. 

- Jedan od razloga zašto loše upravljanje financijama može biti osjetljiv pokazatelj je samo zato što je tako komplicirano. Osobne financije mogu biti jedno od prvih područja na kojima će patiti osoba koja bi u budućnosti mogla imati problema s demencijom - kaže dr. Chiong i dodaje:

- Ljudi s frontotemporalnom demencijom manje su osjetljivi na potencijalne negativne posljedice. Kod njih je povećana podložnost različitim vrstama manipulacije. Vjerojatnije je da će biti rastrošni s novcem ili nemarni s novcem.  

Još jedan rani znak upozorenja su promjene u spavanju. Ako manje ili slabije spavate s godinama, to ne bi trebalo biti zabrinjavajuće, ali ako su promjene u spavanju baš dramatične, recimo ako se iz čista mira ustajete u tri ujutro, to bi mogao biti znak upozorenja. Naime, kako tvrdi Joe Winer, instruktor neurologije i neuroloških znanosti na Sveučilištu Stanford, "Neke regije mozga, poput moždanog debla, koje su stvarno važne za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti, prve su pogođene Alzheimerovom bolešću".

Ako osoba sužuje krug prijateljstava i povlači se u sebe, i to je tipično za osobe s problemom demencije. 

- U studiji objavljenoj prošle godine, istraživači su otkrili da su ljudi s demencijom doživjeli i blagi pad u ekstrovertnosti, susretljivosti i savjesnosti prije nego što su pokazali bilo kakve znakove kognitivnog oštećenja. Te su se promjene osobnosti ubrzale kako se pojavljivalo više simptoma demencije - rekla je Angelina Sutin, profesorica bihevioralnih znanosti i socijalne medicine na Sveučilištu Florida State, koja je vodila studiju.

Neke od ovih promjena osobnosti mogu se dogoditi spontano, kao rezultat oštećenja mozga. S frontotemporalnom demencijom, na primjer, pad ugode, gdje osoba postaje manje povjerljiva i prijateljski nastrojena, povezan je sa smanjenim volumenom mozga u frontalnom korteksu - ključnoj komponenti stanja.

Oboljeli od Alzheimerove bolesti mogu se činiti manje savjesnima, sve više neorganiziranim ili imaju poteškoća u obavljanju poslova ili kućanskih zadataka jer im pamćenje opada, piše NY Times. 

Uz upravljanje financijama, vožnja je jedno od najsloženijih kognitivnih ponašanja koje ljudi izvode svaki dan. Ganesh Babulal, izvanredni profesor neurologije na Sveučilištu Washington u St. Louisu, pokazao je u svom istraživanju da se problemi za volanom mogu manifestirati godinama prije nego što se pojave drugdje.

- Ako postoji jedna stvar koja nije u redu, to će nažalost dovesti do kompromisa i preusmjeriti vozača s kontrole na opasnost od nesreće ili sudara. Kognitivno oštećenje može rezultirati sitnim oštećenjima poput ogrebotina na automobilu, udarac u blatobran ili struganje uz znak stop ili semafora. Ljudi također mogu naglo kočiti ili ubrzavati ili prebrzo skretati - kaže Baulal. 

Dijelovi mozga koji kontroliraju miris, poznati kao olfaktorni sustav, među nekim su od prvih područja oštećenih u Alzheimerovoj bolesti. Mnogi ljudi s ovim stanjima počinju gubiti osjet mirisa godinama ili čak desetljećima prije nego što se pojave drugi simptomi, piše NY Times.