Dick Churchill, posljednji živući sudionik u bijegu iz njemačkog logora za ratne zarobljenike koji je inspirirao kultni film "The Great Escape" (1963.), umro je u stotoj godini života u svom domu u Engleskoj.

On je bio posljednji živi ratni zarobljenik koji je sudjelovao u hrabrom proboju iz logora Stalag Luft III 1944., a predzadnji je bio Paul Roylea koji je preminuo 2015. u dobi od 101 godine.

Avantura je to koja se zaista pokazala dostojnom da ju se ekranizira (u hit filmu je glumila tadašnja superzvijezda Steve McQueen) s obzirom na to kako se bijeg odvio.

Nijemci su Churchilla, vođu eskadrile u to doba, srušili dok je prelijetao Nizozemsku 1940. godine. Prebačen je u Stalag III, jugoistočno od Berlina. Nakon dvije godine u logoru nekoliko se stotina zatvorenika organiziralo da krenu s kopanjem tunela za bijeg.

"Morao sam nešto poduzeti iako je bilo jasnije da je možda sigurnija varijanta čekati da rat završi, ali nismo više mogli, znate logor je nudio vrlo malo užitaka, a mi smo gorili da se pridružimo ratnim drugovima i bacamo bombe po neprijatelju", rekao je Churchill 2018. u intervjuu za BBC.

I tako su se oni bacili na kopanje, radilo se na tri glavna tunela koja su zatvorenici prozvali Tom, Dick i Harry. I danas je teško vjerovati da ih nisu otkrili. Kopalo se i rovalo improviziranim oruđem i stalno im je prijetio rizik urušavanja tunela što ne samo da bi poništilo sav njihov trud već bi i ih i otkrilo.

"Nije bilo zraka, imali ste samo malu lampicu napravljenu od komadića pidžame natopljene nacističkim margarinom, koja je jedva svjetlucala. Kad bi, u ležećem položaju, otkrhao pijesak gurao si ga prema jadniku iza tebe, i tako sve do izlaska iz rupe", kaže Churchill.

Onda su se stvari još dodatno zakomplicirale. Godine 1943. Nijemci su otkrili tunel Tom, a Dick se pokazao neiskoristivim (radi stijene). Jedne ledene noći u ožujku 1944. Churchill i još 76 zarobljenika krenuli su tunelom Harry van logora.

Plaženje je trajalo sat vremena dulje no što su planirali, a dodatno ih je šokiralo da je izlaz bio na ledini, a ne u šumi koja ih je trebala sakriti od pogleda. Kad bi "izronili" iz zemlje morali su najbrže i najtiše što mogu odjuriti u šumarak.

Kad se našao vani, u nekoj improviziranoj odjeći (da se ne vidi zatvorska oprava) Churchill je imao plan da glumi rumunjskog drvodjelju. Radi toga je mjesece proveo učeći rumunjski. No, nakon bijega je s pilotom Bobom Nelsonom dva dana proveo skrivajući se dok su Nijemci pročešljavali šumu i sela, i otkrili su ih u štali, između slame.

Većina je bjegunaca, na žalost, uhvaćena. Samo ih se troje dočepalo slobode, a čak 50 ih je smaknuto. Churchillu je život pošteđen samo i isključivo jer su Nijemci mislili da je u rodu s britanskim premijerom pa da će ga moći koristiti za pregovore (on, koliko zna, nije u rodu s Winstonom Churchillom).

Rekao je kako usprkos strašnoj cijeni ne žali radi pothvata jer je "glavni cilj u našim glavama bio prestati biti žrtva i vratiti se odori i onome u čemu smo dobri".

Richard Sydney Albion Churchill, koji je rođen 1920. godine u mjestu East Molesey diplomirao je 1938. i pridružio se zrakoplovstvu. Tijekom rušenja njegovog aviona trajno mu je stradao sluh, jer su mu prsnula oba bubnjića.

Omraženi logor napustio je 1945. kada su nacisti evakuirali logor prije no što dođu Sovjeti. Zatvorenici su marširali na zapad, kroz duboki snijeg i oslobodili su ih Britanci.

Radi oštećenog sluha Churchill više nije mogao letjeti, pa se prebacio u civilne poslove poslije rata. Oženio je Patriciu Lane s kojom je imao dva sina, i petero unučadi.

Drugi pilot, Paul Brickhill, iz Australije, također je sudjelovao u bijegu iz logora, a onda je napisao knjigu "The Great Escape" (1950.) prema kojem je napravljen hit film u kojem su glumili Steve McQueen, Charles Bronson, Richard Attenborough i James Garner.

Hollywood je, naravno, malo uljepšao i dodao još dramatike pa tako McQueen u jednom trenutku preskače bodljikavu žicu na motoru što se u stvarnosti, naravno, nije tako izdogađalo. Svejedno, film koji je bijeg inspiriro ostaje kao trajno sjećanje na jednu od najhrabrijih pothvata i najnapetijih priča iz Drugog svjetskog rata.