Štetu koju je uzrokovala ova katastrofa nije bilo moguće procijeniti, no dovoljno je spomenuti da se srušilo do  500 zidova i 1500 dimnjaka. Mnogo je kuća stradalo i vjerojatno nije bilo ni jedne koja je bila neoštećena. Ovim su riječima nekadašnji mediji opisali posljedice stravičnog i najvećeg potresa koji je ikada zadesio Zagreb, a za kojeg mnogi tvrde da bi se mogao ponoviti, te da će se sigurno ponoviti obzirom da se Zagreb nalazi na trusnom području.

U nastavku donosimo detalje koje su tadašnji mediji pisali o ovom nemilom događaju.

"Nesreća koja je zadesila glavni grad Hrvatske odjekuje cijelom našom domovinom, a užasne posljedice koje je ostavila prelaze granice monarhije i pokazuje  ostatku svijeta kakva je nezaslužena sudbina zadesila naš narod. Potres koji je bjesnio u Zagrebu i ponavljao se četiri dana, zamalo da nije iza sebe ostavio samo ruševine", opisale su dnevne novine Sriemski Hrvat razoran potres u Zagrebu koji se dogodio 9. studenog 1880. godine u sedam sati ujutro. 

"Ne zna se tko je u tom trenutku bio više prestrašen. Je li to bio onaj koji je stajao na ulici i gledao kako sa krovova padaju dimnjaci i stotine tisuća opeka pa je pobjegao u kuću ili ipak čovjek koji je bio u kući gdje mu komadi zidova padali na glavu stoga je bježao na ulicu", pisalo je u izvještaju od 10. studenog 1880. Narodnih novina. 

"Taj dan će u povijesti Zagreba ostati ispisan crnim slovima. Nad gradom se nadvila žalost, a sitna kiša koja je počela nakon toga sipiti ostavljala je dojam kao da nebo plače. Na licima građana se mogla uočiti tuga i užas, a prizor koji je bio posljedica potresa je bio grozan. Ne može ga nitko opisati", ističe Obzor. 

U međuvremenu su stizali dopisi o stanju u pojedinim dijelovima glavnog hrvatskog grada. U Vrapču se toranj crkve raspao na četiri dijela, zidine debele metar i pol su pukle, a razdvojile se od svoda. Dimnjaci su se porušili i crijep je popadao sa krovova. 

Materijalna šteta je bila golema. Nastradale su brojne kuće, dućani koji su posjedovali bilo kakve stvari koje su se mogle razbiti te muzeji u kojima su se polupali  izloženi predmeti, ali najveća su oštećenja pretrpjele ipak crkve. 

"Trgovci koji prodaju staklo i porculan, kao i oni koji imaju vino, likere, rum i ulje u bocama, imaju  goleme probleme", izvještavale su novine.

No, na sreću nije bilo ljudskih žrtava, iako su bolnice bile pune ozlijeđenih ljudi i nije više bilo mjesta. 

"Mnogi ljudi su skakali kroz prozore i pritom se ozlijedili, a ima i onih koji su uspjeli izbjeći bilo kakvu ozljedu", citat je iz jednih novina.

Događaj je izazvao veliku pomutnju i počela je velika seoba ljudi po zagrebačkim ulicama. Ostavili su sve u kućama, izašli bosi i goli s djecom, ali onda nisu znali kuda. Oni koji su imali vinograd ili nekog znanca izvan grada, uputili su se tamo, dok su bogatiji otišli u gradove poput Beča i Graza. 

"Već je 5000 stanovnika napustilo Zagreb", navodi Sriemski Hrvat. 

Ipak, ni okolica glavnog grada nije nije imala više sreće. Stigle su vijesti  o slabom potresu iz Gradca, Ljubljane, Beča, Rijeka i Senja. Bio je jači u Osijeku, Virovitici, Pakracu, Svaskom Marofu, Sisku, Bjelovaru, Karlovcu i Samoboru. Potres je bio žestok u Novoj Gradiški, Daruvaru, Lipiku i Križevcima, no nigdje toliko jak kao u Zagrebu. 

"U više sela je nastradalo mnogo kuća, osobito vlastelinskih. Gotovo sve veće i zidane zgrade, crkve i dvorovi su se porušili ili su pretrpjeli tolika oštećenja da se bez radikalnoga popravka ne može u njima boraviti."

Građani su u tim teškim trenucima nastojali međusobno si pomagati i pokušali su si olakšati posljedice ove teške nesreće.

"Jedna od karakternih crta Hrvata je žilavost, a to sada pokazuju.  Sabor i gradski zastupnici nastavljaju obavljati svoj posao,  a budući da nema plina koristi se petrolej. Ne može se stanovati u kućama pa ljudi borave u kolibama ili spavaju pod vedrim nebom. No, svatko radi dalje kako god može", divi se Sriemski Hrvat ponašanju građana. 

Nastale su razne priče o toj katastrofi, pogotovo o tome kako su mnogi ljudi pravim čudom preživjeli ovaj potres. 

"U sobi u kojoj je spavao biskup Posilović se srušio svod, a isto to se dogodilo i ministru Bedekoviću. Obojica su izvukli živu glavu."