Urbanizacija, doseljavanje kao i sve veći broj atomobila pokrenuli su sredinom 20. stoljeća niz projekata čiji je glavni cilj bio širenje postojećih iligradnja novih prometnica, te rasterećenje urbanih sredina i bolja protočnost. Nakon prve faze oduševljenja te što megalomanskijih projekata građani su često bunili protiv mahnite gradnje i time započeli moderni konzervatorski pokret. Nije odmogla niti naftna kriza sedamdesetih kao i ponekad premaleni budžeti za velike planove.

Progres u obliku vijadukata, autocesta, mostova i asfalta sada je simbol nekog prošlog vremena i, često, nekih prošlih režima. Njujorčanin Robert Moses zloglasni je javni službenik tog velegrada koji se bavio prostornim planiranje. Svojim projektima u kojimaje uvijek favorizirao 'kulturu automobila' razorio je niz zajednica, nespretno napravljenom cestom podijelio je Bronx na dva djela što je pokrenulo seljenje bogatijih na sjever dok je južni Bronx, ne svojom krivnjom, postao geto.

Projekt kojeg nikada nije završio, a po kojem je također zloglasan je Lower Manhattan Expressway koji je Lower East Side trebao sjeći točno po pola, a značio bi i iseljenje preko 2000 obitelji. Od te sudbine kvart je spasilo lobiranje arhitektice Jane Jacobs.

Jacobs se iz New Yorka preselila u Toronto gdje je također srpiječila gradnju tzv. 'Spadine' koja bi spajala predgrađe s centrom, a njezina izgradnja zahtjevala je rušenje kuće Jane Jacobs. Cesta se počela graditi no projekt je zaustavljen prije no što je sa zemljom sravnio dio kvartova.

Autocesta Marina u Los Angelesu među najkraćim je autocestama svijeta, duga samo nekoliko kilometara. Trebala je presjeći golemi L.A. točno na pola, no baš kao i u Torontu i New Yorku njezinu su daljnju gradnju spriječili građani.

Šezdesetih je Georges Pompidou imao, baš poput Haussmanna, veliki plan za Pariz i kako ga premrežiti automobilima. Na sreću gotovo ništa od toga nije realizirano, osim što su obje strane Seine otvorene za promet, što će se uskoro i mijenjati.

Cape Town u Južnoafričkoj Republici nije bio te sreće. Krasi ga nezavršen vijadukt koji je trebao biti dio istočne autoceste čija je gradnja naprasno prekinuta zbog nedostatka novca, ali i javnog interesa.

Šezdesetih su i u australskom Sidneyu prosvjedovali protiv gradnje široke i dugačke nove autoceste, a danas im je od tog propalog pokušaja ostao samo Gladesville most, u to doba najdulji betonski luk, koji spaja jedva par kilometara neupotrebljive ceste.

Za vrijeme Olimpijade u Moskvi 1980. napokon se išlo u realizaciju autoceste koja bi spajala njemačku i rusku granicu te prolazila kroz Varšavu.

Nešto je sagrađeno no projekt Olimpijka je onda napušten zbog nedostatka novca, i prepušten urbanim istraživačima sve dok preko njegovih ostataka 2010. nije sagrađena autocesta A2.

Nakon njemačke aneksije Čehoslovačke sagrađen je most Borovsko, no autocesta oko njega nikada nije napravljena, a danas je most potopljen jezerom hidroelektrane.