Milijuni ljudi u svijetu umiru od posljedica direktnih bakterijskih infekcija, naročito kada bakterije razviju otpornost na antibiotike koje koristimo za njihovo liječenje. Upravo ta otpornost na lijekove čini ih posebno smrtonosnim, piše Deutsche Welle.

Najnoviji podaci nisu ohrabrujući. Pojava nekoliko vrsta bakterija otpornih na lijekove predstavlja ozbiljan problem za zdravstvene sustave širom svijeta, posebno u zemljama sa srednjim i niskim prihodima.

Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini u 2019. godini i može biti povezana s ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pše DW.

U ovom tekstu ćemo se usredotočiti na otpornost na antibiotike. Ali, možda ste čuli za termin antimikrobna rezistencija (AMR).

AMR se odnosi na sve vrste mikroorganizama, sitne žive organizme, koje uključuju bakterije, ali i parazite, viruse i gljivice, koji su postali otporni na uobičajene medicinske tretmane.

Jednostavno rečeno, lijekovi više ne djeluju kao ranije, a mi se borimo kako bi pronašli nove koji će liječiti bolesti. Čak i uobičajene infekcije, poput urinarnih infekcija, mogu postati smrtonosne ako se ne liječe.

SZO prati i rangira bakterije prema različitim kriterijima, kao što su stopa smrtnosti, učestalost infekcija, „zdravstveni teret“ koji ne vodi smrti, trend otpornosti, prenosivost, mogućnosti prevencije, mogućnosti liječenja, dostupnost novih lijekova u razvoju.

Bakterije dobivaju ocjenu po svakom kriteriju, a zatim se rangiraju. Lista za 2024. uključuje dvije desetine prioritetnih patogena. 

Osam najopasnijih bakterija

1.Klebsiella pneumoniae

Klebsiella je vrsta bakterije koja se nalazi u crijevima i ljudskoj stolici. Može izazvati upalu pluća, infekcije krvotoka, rane ili mjesta kirurških intervencija, ali i meningitis, ako uđe u živčani sustav.

Može postati takozvana „superbakterija", koja brzo se širi i postaje otporna na većinu dostupnih lijekova. Posebno je otporna na karbapenem, tzv. „antibiotik posljednjeg izbora", koji se koristi kada svi drugi tretmani ne djeluju. Također je otporna na cefalosporine treće generacije.

2. Escherichia coli

Poput Klebsielle, Escherichia coli (E.coli) obično se nalaze u crijevima ljudi i životinja, kao i u okolini, hrani i vodi.

Većina vrsta ove bakterije je bezopasna, ali neke mogu izazvati bolesti, uključujući dijareju, urinarne infekcije, upalu pluća i sepsu. Tijekom Ljetnih olimpijskih igara 2024. u Francuskoj, primijećena je njena visoka koncentracija u rijeci Seini.

Otporna je na cefalosporine treće generacije, često prepisivani antibiotik, koji se koristi i za liječenje spolno prenosivih infekcija poput gonoreje. Također je otporna na karbapeneme, (grupa antibiotika).

3.  Acinetobacter baumannii
 
Još 2012. godine istraživači su ovu bakteriju opisali kao „bakterijskog patogena u usponu", povezanog s infekcijama dobivenim u bolnicama. 
Pacijenti s oslabljenim imunološkim sustavom, ili oni koji su hospitalizirani duže od 90 dana, imaju visok rizik od infekcije. Otporna je na karbapeneme.

4. Mycobacterium tuberculosis (TB)

Ova bakterija  izaziva tuberkulozu, potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju pluća, zbog koje je 2023. godine preminulo 1,25 milijuna ljudi, uključujući i 161.000 osoba sa HIV-om.
SZO navodi da je „TB vjerojatno ponovo postala vodeći uzrok smrti u svijetu, tri godine nakon što ju je na tom mjestu zamijenio COVID-19".
Uzročnik je otporan na rifampicin – antibiotik koji se koristi za liječenje tuberkuloze i lepre.

5.  Salmonela tifi (Salmonella Typhi)
 Salmonela tifi izaziva tifus, opasnu bolest koja ugrožava život. Najviše pogađa ljude u regijama s lošom higijenom i nesigurnim izvorima vode i hrane, poput dijelova Azije, Afrike i Latinske Amerike.
 
CDC procjenjuje da se godišnje pojavi oko devet milijuna slučajeva tifusa širom svijeta. Ova bakterija je otporna na fluorokinolone – antibiotike širokog spektra, čija je upotreba ograničena zbog ozbiljnih nuspojava. 

6.  Šigeloza (Shigella)
 
Postoje četiri vrste šigela: Shigella sonnei, Shigella flexneri, Shigella boydii i Shigella dysenteriae. One izazivaju proljev, bolove u želucu i groznicu.
Šire se preko kontaminirane hrane i vode, ali i tijekom seksualnog kontakta sa zaraženom osobom. Ove bakterije su otporne na fluorohinolone. Vrste šigela, koje su otporne na gotovo sve klase antimikrobnih lijekova, sve su rasprostranjenije i globalno dominantne. Najveći teret bolesti je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje je higijena loša.

7.  Enterokokus (Enterococcus faecium)

Ova bakterija živi u crijevnoj flori, poznatoj i kao mikrobiom. Može izazvati ozbiljne bolesti kod osoba s dijabetesom ili kroničnim oboljenjem bubrega. Ako dospije u dijelove tijela izvan crijeva, može izazvati i urinarne infekcije i infekcije živčanog sustava. Otporna je na vankomicin – antibiotik koji se također koristi za liječenje infekcija izazvanih stafilokokama, koje su također otporne na lijekove.

8.  Pseudomonas aeruginosa
 
Pseudomonas aeruginosa izaziva infekcije krvi, pluća, urinarnog trakta i drugih dijelova tijela, i to često nakon operacija u bolnicama. Ove bakterije su otporne na više lijekova (MDR), uključujući karbapeneme. Infekcije ovom bakterijom posebno su opasne kod pacijenata sa sniženim imunitetom. Usprkos tome što je pomjerena s „kritičnog" na „visok" prioritet, i dalje izaziva zabrinutost zbog svog profila otpornosti.