Stvari su se definitivno otele kontroli. Prosječna temperatura diljem svijeta za ožujak bila je najviša otkako je hidrometeoroloških mjerenja, i to za 1,07 stupnjeva Celzija. Time je ožujak ove godine već 11. mjesec u nizu koji je najtopliji u ljudskoj zabilježenoj povijesti. Još jedna loša vijest je i to da je ožujak nadmašio veljaču u rastu temperature u odnosu na prosjek za 20. stoljeće.

U veljači je globalna temperatura bila viša za 1,04 stupnjeva Celzija, pa je porast za ožujak, znači u roku od jednog mjeseca, od 0,3 stupnjeva vrlo zabrinjavajuć. Prošli mjesec svijet je ostao šokiran kad se ispostavilo da je veljača na sjevernoj Zemljinoj polutki bila za više od dva stupnja toplija od prosjeka za 20. stoljeće.

Dva stupnja su, inače, postavljena kao granica u naporima čovječanstva da do te razine pokušao zaustaviti globalno zagrijavanje jer bi preko te granice naglo porasli rizici da klimatski poremećaji postanu trajno stanje koje se više ne bi moglo popraviti nikakvim smanjenjem emisije stakleničkih plinova.

Usto, na posljednjoj klimatskoj konferenciji, održanoj u prosincu u Parizu, javnosti su predočeni najnoviji podaci o klimatskim promjenama, te se ispostavilo da bi lako moguće već i 1,5 stupnjeva Celzija moglo biti granica nakon koje ne bi bilo povratka.

Klimatolozi za 2016. godinu predviđaju da će biti najtoplija godina diljem svijeta otkako je meteroloških mjerenja. Ukoliko se to ostvari, a kako se zasad čini hoće, to bi bila već treća godina u nizu kojom se obara rekord.

Konačno, klimatolozi su krajem ožujka priopćili da je ove zime maksimalna površina ledenog pokrova na Arktiku prije nego što se led počeo otapati s dolaskom proljeća, bila apsolutna najmanja otkako se provode takva istraživanja.