Plan velike Juge: Česi su trebali dobiti izlaz na Jadran

'Češki koridor' bio je preteča Kolindine inicijative Baltik-Jadran-Crno more, kao i Višegradske skupine
Vidi originalni članak

Ideja koju podržava Donald Trump, a od koje se europskim čelnicima diže kosa na glavi je inicijativa Baltik-Jadran-Crno more. Ovu političku platformu zdušno podupire i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, radi jačeg gospodarskog povezivanja zemalja srednje i istočne Europe. Ideja o spajanju ovih teritorija u jedinstvenu državu bilo je i prije, u različitim varijantama. Zapravo, jedna konkretna datira od prije točno 100 godina, ali ona za razliku od novovjeke varijante, nije uključivala Mađarsku, ni Austriju.

Češki koridor, ili Češko-jugoslovenski teritorijalni koridor, prijedlog je koji se pojavio nakon Prvog svjetskog rata. Na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. savezničke sile sastale su se da bi postavile novi geopolitički poredak. Jedno od mogućih rješenja o novom izgledu Europe, prošao je prilično neprimjetno, a njime se htjelo objediniti Kraljevinu SHS i Republiku Čehoslovačku. 

Misterij Tajna Titovog groba: Zašto na njemu nema petokrake?

 

Riječ je o tzv. Češkom ili Slavenskom koridoru kojim bi se povezale dvije tadašnje države u jedinstveni teritorij. Tim je koridorom trebalo razdvojiti gubitnike Austriju i Mađarsku, te omogućiti južnim i zapadnim Slavenima da dobiju izlazak na Jadransko more, kao i veliku luku na Dunavu. 

Rastežući se preko područja današnjeg Gradišća nakon završetka 1. svjetskog rata i pobjede Antante, koridor je trebao zauvijek razdvojiti ratne gubitnike Austriju i Mađarsku, a omogućiti spajanje južnih i zapadnih Slavena. 

Česi su o tome razmišljali još od 1916. godine i imali su konkretne ideje kako bi se uredila novostvorena država. Konfederacija bi se zvala Slavija, a Aleksandar Karađorđević bi u tom slučaju preuzeo i češku kraljevsku krunu.

Idejni začetnici ovog geopolitičkog projekta bili su češki političari Tomaš Masaryk i njegov najbliži suradnik, diplomat, liberal Edvard Beneš.

Propast zemalja

U prijedlogu je zamišljeno da se Čehoslovačka i i Kraljevina SHS povežu koridorom dugačkim oko 200 i širokim oko 80 kilometara, koji bi pratio liniju austrijsko-mađarske granice i presijecao vertikalno ove dvije zemlje, a zvao bi se Transdanubija. Tako bi Bratislava postala velika dunavska luka kojom bi se dodatno izoliralo Mađarsku.

Osim toga, na toj Konferenciji mnogi državnici tad su vjerovali da je širenje teritorija ujedno rješenje za sve političke i ekonomske probleme, kao i da su zemlje koje nemaju izlazak na more, osuđene na propast. 

Ovom idejom bavio se i Ante Trumbić, prvi ministar vanjskih poslova Kraljevine SHS i njen drugi predstavnik po važnosti na mirovnoj konferenciji u Parizu, ali predstavnici južnoslavenskih naroda iz Jugoslavenskog odbora, nisu pokazali za ovu ideju nikakav interes. 

 

Trumbić je pak smatrao da je koridor dobar zbog prometne povezanosti, te osnivanja trostrukog saveza Južnih Slavena, Čehoslovaka i Poljaka, čime bi na važnosti dobile i luke Rijeka i Trst. Smatrao je da ova ideja ima mane jer bi ju bilo teško braniti u slučaju vojnog napada, kao i stalnog političkog pritiska Austrijanaca i Mađara. Česi su pak bili uvjereni da će dobiti za ovu ideju podršu Francuza.  

Nije uspjelo Projekt Jugoslavija: Kako su sve sje**** od samog početka

Francuski ekspertni tim sastavljen od Julesa Cambona i Julesa Larochea smatrali su ovakav prijedlog opravdanim tim više jer su htjeli stvoriti jači antinjemački blok, ali Talijani nisu bili oduševljeni jačanjem slavenskih država, a Englezi su bili za status quo.

Centralna teritorijalna komisija 25. ožujka 1919. prihvatila je zaključke tima ovih 'nezavisnih' stručnjaka i tako je propala ideja 'Slavenskog' ili 'Češkog koridora'. 

Posjeti Express