Pobjegli su 11.000 km od Putina, ali on ih je svejedno našao
Igor i Irina Bitkov mislili su da su sigurni i mirni u Gvatemali. Ruski par sretno je živio sedam godina s novim identitetima u Srednjoj Americi i bili su uvjereni da su sve nevolje iza njih. No 15. siječnja Igor, Irina i njihova 25-godišnja kći Anastasia uhićeni su ispred svojeg doma u predgrađu Guatemale, te su posljednjih pet mjeseci proveli u zatvoru čekajući suđenje. S tih da su prve zatvorske dane proveli u kavezima u garaži ispod gradskog suda, spavajući na betonu.
Svi troje optuženi su za posjedovanje krivotvorenih dokumenata, a mogu biti izručeni Rusiji, gdje su traženi zbog navodnog gospodarskog kriminala, uključujući prevaru, krađu i namjerno bankrotiranje - optužbe za koje tvrde da su politički motivirane i neistinite.
Suprotno ruskim medijima u kojima su portretirani kao pljačkaški baruni koji su pobjegli puni novaca, Bitkovi inzistiraju da jedanostavno nisu imali sreće i da su žrtve uspješnog zajedničkog djelovanja ruskih agenata, organiziranog kriminala i suparničkih financijskih interesa koji se urote kako bi uhvatili uspješne poslovne ljude i izveli ih pred korumpirano sudstvo.
Ruska priča o uspjehu
Igor i Irina trenutačno su u bolnici pod 24-satnim policijskim nadzorom. Igor se razbolio tijekom zatočenja, a Irina je uz Anastasiju koja je doživjela živčani slom ubrzo nakon zatočenja, jer su joj uskraćeni lijekovi koje pijeg zbog bipolarnog poremećaja, koji joj je dijagnosticiran kratko prije nego su se Bitkovi odlučili na prvotni bijeg prije skoro 10 godina.
A sve je počelo 1993. godine kad su se Igor i Irina ubacili u drvnu industriju nakon što su kupili tvrtku u Novodvinsku. Bilo je to razdoblje kad je zemlji nedostajalo prirodnih resursa, te su mnogi bivši sovjetski giganti bankrotirali zbog lošeg vodstva. Uspješni su mogli postati jedino mladi kapitalisti koji su pratili zapadne trendove, te su bili spremni kupiti tvornice i modernizirati ih, poput Bitkovih.
Do 1996. vrijedili su oko 100 milijuna dolara, te su se počeli ubrzano širiti. Preselili su se u Sankt-Peterburg i povećali tvrtku i proizvodnju novoosnovane kompanije. Kupili su i jednu od najstarijih tvornica papira i celuloze u Rusiji u Kammenogorsku, blizu rusko-finske granice i ambiciozno marširali dalje.
Do 2003. godine tvornica u Kammenogorsku bila je najveći proizvođač školskih udžbenika, s tim da su 1999. Bitkovi kupili i drugu veliku tvornicu u Kaliningradu, zbog koje su trebali veliki kredit kojeg su digli u Sberbanci, najvećoj ruskoj financijskoj instituciji, i to u vrijednosti od 450 milijuna eura. Kako bi uspjeli otplaćivati ovaj kredit, bili su prisiljeni uzeti još nekoliko, s tim da su najveći bili kod Gazprombanke i VTB-a, koje su također pod kontrolom vlasti. Cijelo vrijeme nisu kasnili s otplatama niti su imali ikakvih problema s kreditima.
2003. godine stvari su se počele mijenjati kad su Bitkove počeli 'pritiskati' vladini dužnosnici da sudjeluju u prevarama na izborima, u ime političke stranke Ujedinjena Rusija. Morali su uplatiti novce njihovim kanididatima bez pogovora, ali i reći svojim radnicima za koga moraju glasati te im organizirati besplatan prijevoz na birališta.
2005. Irini su pristupili političari koji su je počeli vrbovati, sve dok je 2007. nisu poželjeli imenovati vodećom predstavnicom Ujedinjene Rusije u Kaliningradu. Irina je to odbila jer su u to vrijeme ona i Igor već bili naveliko zgroženi Putinovom politikom, te su potajno pomagali tadašnjoj ruskoj opoziciji.
Otmica kćeri nagovijestila je početak kraja
Tad je kidnapirana 16-godišnja Anastasia. Nakon isplate otkupnine od 200.000 dolara, tri dana poslije, Anastasia je vraćena kući. No bila je silovana i traumatizirana.
Roditelji su ubrzo saznali da je njihova kći bila drogirana (zbog toga se nije sjećala događaja prethodnih dana), te je oboljela od anoreksije i osamila se. Inače je bila vjernica, ali sad je odbijala ići u crkvu, te joj je na kraju dijagnosticiran bipolarni poremećaj.
Policajci su Igoru i Irini rekli da je Anastasiju otela banda specijalizirana na industrijsku špijunažu, poznata po visokim ucjenama. Navodno je banda surađivala s tajnim službama i ne bi nikad otela kći bogatih poslovnjaka bez zelenog svjetla od strane obavještajaca.
Nakon ovih saznanja, Bitkovi su odlučili napustiti Rusiju. Odveli su Anastasiju prvo u Tibet, jer je tamo oduvijek željela ići, pa u zdravstvenu kliniku u Izrael, gdje su joj stručnjaci pomogli da se oporavi od preživljene traume. Tamo su ostali do rujna 2007. godine, nakon čega su se preslili u Veliku Britaniju gdje je Anastasija krenula u školu i odakle se nikad nije vratila u Rusiju.
U međuvremenu, Bitkovi su se povremeno vraćali doma zbog poslova, iako stanje nije krenulo na bolje. Dapače, u ožujku 2008. godine, primili su upozorenje da bi uskoro mogli biti uhićeni zbog gospodarskog kriminala, da bi mjesec dana poslije dobili naglo upozorenje od banki da moraju vratiti novce u roku 48 sati. Dotad su isplatili 70 posto kredita, no nije bilo šanse da skupe oko 100 milijuna u tako kratkom roku, te su shvatili da moraju zauvijek napustiti Rusiju.
Jedva su pobjegli iz zemlje, ostavljajući sve za sobom. Kažu da su preko noći ostali bez svega, te da nisu imali vremena čak ni pokupiti svoje foto albume.
Novi početak u Srednjoj Americi
U ljeto 2008. godine primili su poruku da se vrate u Rusiju i plate 10 milijuna eura te će im sve biti oprošteno. Budući da im se baš i nije svidjela ova ponuda, pobjegli su u Gvatemalu, gdje je urede imala odvjetnička firma s kojom su u to vrijeme surađivali, a koja im je dala do znanja da im tamo nije potrebna viza.
Promijenili su identitete (Igor čak dva puta), te su postali Leonid Zaharenco i Maria Irina Rodriguez Germanis. Bili su sretni, naučili španjolski i kupili kuću. Igor je podučavao matematiku, a Irina likovni, te su ubrzo dobili sina kojeg su nazvali Vladimir.
U ruskim medijima se 2009. godine proširila vijest o njihovim 'zločinima', te se počela širiti potraga za njima.
2010. u Gvatemali im se pridružila i Anastasija koja nije željela preuzeti novi identitet, no obojala je kosu i bila na plastičnim operacijama, pa su roditelji smatrali da nimalo ne liči 16-godišnjakinji koja je nekoliko godina ranije napustila Rusiju.
Anastasia se počela baviti manekenstvom pod imenom Anastasia Aven, te je bila toliko uspješna da je uskoro počelo snimanje reality emisije s njom u glavnoj ulozi. Igor i Irina kažu da nikom od njih nije u krvi da žive u sjeni, a budući da su imali nove putovnice i identitete s kojima su putovali diljem svijeta, nisu se brinuli da bi mogli imati problema.
U međuvremenu su ostali bez svega u Rusiji - kuće, auti, kompanije. Sve im je oduzeto, nije im ostao ni obiteljski foto album.
Tvrde kako su je u ljeto 2008. dobili poruku od dva muškarca koji su kazali da ih šalje Vladimir Putin. Navodno su im ponudili da plate 10 milijuna eura, vrate se u Rusiju i sve će im biti oprošteno, no ta im punuda nije bila prihvatljiva.
Nažalost, očito su bili preležerni, jer su ih uskoro locirali odvjetnici jedne od banaka kojoj su dugovali novce i koji su obavijestili lokalne vlasti da ih trebaju uhititi budući da imaju lažne identitete. Sin Vladimir nije s njima u zatvoru, jer je rođen u Gvatemali, a obitelj strahuje da ga više nikada neće vidjeti.
Ostatak teksta proćčitajte u Daily Beastu.