Iako već znate da kasna večera, večera u restoranu ili fast foodu nije zdrava jer povećava unos nezdravih šećera i masti u organizam, znanstvenici su otkrili kako bi zbog još jednog jako važno razloga trebali smanjit broj takvih večera. Riječ je o ftalatima, organskim kemijskim spojevima, poznatima kao plastifikatori ili omekšivači.

To su kemikalije koje se koriste još od pedesetih godina prošlog stoljeća za omekšavanje plastike koja bi sklona pucanju prilikom savijanja. Budući da ftalati nisu kemijski vezani za plastiku, postoji mogućnost njihova otpuštanja u hranu, tekućinu ili zrak. Mogu se pronaći u nizu proizvoda od parfema, šampona ali i plastici koja se koristi za pakiranje hrane. 

Konzumacija ovih kemikalija povezana je s raznim porođajnim poremećajima ali i pretilosti. Izlaganje ovim proizvodima još i kod fetusa može dovesti do problema u razvoju muških reproduktivnih organa. Znanstvenici također sumnjaju kako kemikalije mogu poremetiti hormonsku ravnotežu i uzrokovati probleme s plodnosti. Kemikalije su povezane i s astmom, neurološkim i kardiovaskularnim problemima pa čak i s rakom, piše CNN. 

Razotkrivanje laži 8 mitova o hrani u koje skoro svi i dalje vjerujemo

"To su sintetičke kemikalije poznate kao endokrini disruptori, što znači da utječu na hormone u tijelu", rekla je dr. Sheela Sathyanarayana sa sveučilišta u Washingtonu, koja nije sudjelovala u izradi studije. "Hormoni su neizostavni dio normalnog funkcioniranja tjelesnih sustava poput reproduktivnih organa i metabolizma", naglasila je. 

Studija objavljena u magazinu Environment International pokazala je kako je razina ftalata za 35 posto veća kod onih koji su večer prije konzumirali večeru u restoranima ili fast food, za razliku od onih koji su konzumirali proizvode iz trgovine. Oni koji su večerali vani najvjerojatnije su bili u većoj mjeri izloženi hrani koja je bila u kontaktu s kemikalijama koje se nalaze u omotima, kutijama smatra Ami Zota, glavni autor studije i profesor sa sveučilišta George Washington. 

"Najveći problem u upotrebi ove kemikalije je taj što se ona koristi kako bi omekšala plastiku pa se tako može naći u raznim pakiranjima hrane, u hrani može doći i zbog rukavica a može se naći i u hrani koja se nalazi u tubi", naglasio je Zota. 

Studija se provodila devet godina u razdoblju od 2005. do 2014. godine a obuhvatila je 10.253 ispitanika. U dvije trećine sudionika koji su večerali berem jednom večer prije pronađena je veća količina ftalata u mokraći. Iako su razine otprilike iste bez obzira na godine, spol i porijeklo, nešto veći rezultati pokazali su se kod tinejdžera kod kojih su razine ftalata za 55 posto veće od onih koji su večerali doma. 

VIŠE RIBE Spas za visoki tlak potražite u prehrani Vikinga

"Određena hrana poput cheeseburgera i ostalih sendviča, njihova konzumacija, povezana je s povećanjem razine ftalata, ali samo ako su napravljeni 'vani' tj. u restoranu ili fast foodu", naglasio je. Slična studija provedena je 2016. godine ali je samo obuhvatila razine ove kemikalije u fast food restoranima. 

"Studiju smo sad proširili kako bi utvrdili da li su rezultati povezani samo uz fast food hranu, te kako se ponašaju u usporedbi s drugim prehrambenim proizvodima koji mogu pokazati druge vrste prehrambenih procesa i proizvodnih sustava?", naglašava.

U prošlogodišnjem istraživanju pronađene su velike količine ftalata u makaronima i sirnim mješavinama što je i potaknulo potrebu za dodatnom regulacijom kemikalija u hrani. Iako američka agencija za regulaciju hrane i lijekova kontrolira razinu ovog spoja u kozmetičkim proizvodima ne regulira njegov prisustvo u hrani ili piću. 

SVE ZA ZARADU Najveće prevare: 7 namirnica o kojima nam lažu

"Politika bi se trebala fokusirati na smanjenje ftalata u prehrambenoj industriji. Proizvođači hrane trebali bi znati koji su mogući izvori zaraze i kako ih smanjiti. Postoji mogućnost da se njihova upotreba u proizvodnji hrane smanji ili potpuno zabrani ", naglašava Sathyanarayana. 

Dobra je ipak vijest što se ovaj spoj u tijelu zadržava samo jedan dan. Promjena navika, posebno u smanjenju obroka koje ne pripremamo kod kuće, mogla bi tako imati gotovo trenutačni učinak na zdravlje. 

"Obroci pripremljeni kod kuće tako imaju višestruki pozitivan učinak na zdravlje. Mogu smanjiti šećer, nezdrave masnoće i sol, a studija pokazuje kako imaju i manje štetnih ftalata za razliku od hrane iz restorana. Još jedan važan negativan utjecaj kojeg ove kemikalije imaju je i onaj njihovog utjecaja na okoliš. Kako bi smanjili izloženost tim opasnim kemikalijama trebamo razmišljati kako se naša hrana proizvodi, transportira, za što će biti potrebne izmjene na području ukupne prehrambene industrije", naglašava.