Nevladina međunarodna organizacija The Crop Trust iz Njemačke već 12 godina financira i vodi projekt čuvanja genetički izvornog sjemena poljoprivrednih kultura na ledenom norveškom otoku Svalbard. Posljednja vijest kaže da je organizacija uspjela prikupiti još 300 milijuna dolara od vlada i od privatnih donatora diljem svijeta kako bi čuvala uzorke sjemena sigurno od klimatskih promjena, ratova i "ostalih prijetnji".

Lako je zbrojiti dva i dva i zaključiti da među ostale prijetnje spada u uništavanje bioraznolikosti, među inim i zbog agresivnog širenja genetički modificiranih poljoprivrednih kultura. Posljednje brdo novca koje su skupili The Crop Trust i agencije s kojima organizacija surađuje, skupa s prethodnim donacijama, sada iznosi ukupno pola milijarde dolara koliko je čovječanstvo uložilo u spašavanje svoje egzistencijalne baze.

Novac su donirali od SAD-a, Njemačke, Indije, Etiopije i mnogih drugih vlada, sve do zaklade Billa i Melinde Gates. Arktički trezor na Svalbardu do danas je prikupio uzorke 860.000 vrsta, no ambicije su očito puno veće jer skladište raspolaže prostorom za čak 4,5 milijuna vrsta. Koliko je ovaj projekt koristan vidjelo se već u rujnu kad je po prvi put netko zatražio da mu se dodijeli određena količina sjemena iz skladišta.

Bila je riječ o Međunarodnom centru za poljoprivredna istraživanja u suhim područjima (ICARDA) čije su prostorije i skladišta u suburbanim područjima oko sirijskog grada Alepa potpuno devastirani nakon što su to područje zauzeli al-Kaidina frakcija al-Nusra s nekim srodnim islamističkim pobunjeničkim skupinama. ICARDA je bila primorana izmjestiti svoj centar u Bejrut, a do svoje baze sjemena nije mogla drugačije nego zatražiti donaciju sa Svalbarda.

Time se centa na Svalbardu pokazuje i kao neprocjenjivo korisno osiguranje za mnoštvo regionalnih centara za očuvanje prirodnog sjemena diljem svijeta. Skladište na Svalbardu tako je konstruirano da izdrži rast razine mora, potrese, nestanak električne energije, uopće svaku danas zamislivu katastrofu kako bi čovječanstvo, ako bi dotle došlo, moglo posegnuti za biološkim naslijeđem Zemlje i boriti se protiv gladi, posljedica klimatskih promjena i sličnog.

Posao daleko od toga da je gotov. U svijetu još uvijek postoji 4500 vrsta rajčica, 35.000 vrsta kukuruza, 125.000 vrsta pšenice, 200.000 vrsta riže... U svom tom mnoštvu različitih biljaka s nevjerojatnom različitošću osobina, pažljivim odabirom se uvijek može pronaći ona biljka koja prirodno ima takva svojstva da se može othrvati nekoj katastrofi koja bi zadesila čovječanstvo; bila to suša, poplave, hladnoća, vrućina ili što drugo.