Moderne ptice duguju svoj opstanak precima koji su se hranili sjemenjem nakon što je udar divovskog meteorita, praktično ateroida prije 65 milijuna godina izbrisao većinu dinosaura s lica Zemlje, kažu znanstvenici. Zahvaljujući prehrani, dinosauri nalik pticama s kljunovima bez zubi preživjeli su "nuklearnu zimu" koja je uslijedila nakon udara meteora, pokazala je najnovija studija.

Udar u području današnjeg Meksičkog zaljeva izmijenio je klimu na Zemlji i blokirao sunčevu svjetlost. Posljedica gubitka vegetacije bila je izumiranje dinosaura biljojeda, a zbog toga su patili i mesožderi. No sjemenke u tlu bile su dovoljne za preživljavanje manjih, bezubih ptica-dinosaura dok se planet nije oporavio od kreda-tercijar izumiranja.

Ta teorija, objavljena u znanstvenom časopisu Current Biology mogla bi objasniti zašto moderne ptice nemaju kljun spojen sa zubima. "Nakon udara meteorita zavladala je nuklearna zima tijekom koje ništa nije raslo, uključujući biljke za prehranu biljojeda. Mesožderi se zbog toga nisu mogli hraniti biljojedima koji su nestali", rekao je Derek Larson sa sveučilišta u Torontu. "Smatramo da preživljavanje ptica ima veze s njihovim kljunom", dodao je.

Znanstvenici su analizirali više od 3000 fosiliziranih zuba dinosaura nalik pticama, poznatih kao maniraptori. Oni su među najbližim rođacima modernih ptica, ali su na kraju krede mnogi izumrli, uključujući i ptice koje su imale zube. Tim stručnjaka sumnjao je da je prehrana odigrala značajnu ulogu u preživljavanju predaka današnjih ptica.

"Analizirajući prehranu modernih ptica, mogli smo rekonstruirati njihovog pretka i njegovu prehranu", rekao je Larson. "Tako smo došli do ptice koja se hranila sjemenkama, sa snažnim kljunom kojim ih je mogla otvarati", dodao je. Larson kaže da brojnih današnjih ptica ne bi bilo da nije bilo njihovih predaka koji su se hranili sjemenjem, iako je možda preživio i manji broj drugih ptičjih vrsta, vjerojatno onih koje su jele insekte.

Prašina u atmosferi nastala udarom velikomg kometa ili meteora blokirala bi sunčeve zrake i fotosintezu. No sjemenje u tlu i dalje bi služilo kao hrana svima s dovoljno jakim kljunom, zaključili su stručnjaci.