Prorok apokalipse: 'Mozgove ćemo učitati u oblak. Imam oružje, zlato, baterije, vodu...'
Priča o Samu Altmanu, jednoj od vodećih figura razvoja umjetne inteligencije, zbog silnih nepoznanica i kompleksnosti teme, neminovno vodi u apokaliptične scenarije, pretvarajući se u priču o kraju svijeta. Krug povijesti kao da se zatvara. U drugoj polovici prvog stoljeća u Izraelu, odmah nakon Isusova vremena, prevladavala su zloguka proročanstva o smaku svijeta. Najpoznatije od njih, “Otkrivenje”, koje se pripisuje evanđelistu Ivanu, ušlo je, gotovo četiri stoljeća nakon nastanka, u novozavjetni kanon, kao posljednja 27 knjiga Novog zavjeta. Dvije tisuće godina pisane književnosti nije iznjedrilo uvjerljiviju i mračniju viziju kraja svijeta.
U “Drugoj poslanici Timoteju”, koja se pripisuje apostolu Pavlu, jednoj od tri najvažnije figure kršćanstva, također se govori o smaku svijeta: “A ovo znaj: u posljednjim danima nastat će teška vremena. Ljudi će doista biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima neposlušni, nezahvalnici, bezbožnici, bešćutnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici, neljubitelji dobra, izdajice, brzopletnici, naduti, ljubitelji užitka više nego ljubitelji Boga. Imaju obličje pobožnosti, ali snage su se njezine odrekli. I njih se kloni!”. Ovako, na prvu, bez dubljeg promišljanja, rekli bismo kako je ova poslanica proročka. Čini se kao da je Pavao prije dvije tisuće godina detaljno opisao današnji svijet. Međutim, prava istina je vjerojatno drugačija: “proroci” i proroci uvijek su polazili od svijeta u kojem su živjeli i pokušavali ga projicirati u budućnost. Jedini logičan zaključak u ovom slučaju je taj da je ljudska svijest od Isusova vremena ostala nepromijenjena, odnosno da ljudska samodestrukcija stoji u temelju svake apokaliptične vizije svijeta.
Priča o Samu Altmanu, kojega zbog njegove uloge u razvoju umjetne inteligencije mnogi vide kao jednu od najmoćnijih figura današnjeg svijeta, zapravo je samo jedna od bezbrojnih varijanti priče o propasti svijeta, koja je u suštini priča o novcu i pohlepi. Altman je 2005., u dobi od 19 godina, postao suosnivač Loopta, mobilne aplikacije za društveno umrežavanje temeljene na lokaciji. Kao izvršni direktor prikupio je više od trideset milijuna dolara rizičnog kapitala za tvrtku, uključujući početno ulaganje od pet milijuna dolara od Patricka Chunga iz Xfunda i njegova tima u New Enterprise Associates, nakon čega su uslijedila ulaganja Sequoia Capitala i Y Combinatora. U ožujku 2012., nakon što Loopt nije uspio pridobiti značajniji broj korisnika, tvrtku je kupila Green Dot Corporation za 43,4 milijuna dolara. U travnju 2012. godine Altman je s bratom Jackom osnovao Hydrazin Capital, tvrtku rizičnog kapitala koja još posluje i usredotočena je na tehnološka ulaganja u ranoj fazi. Godinu dana ranije postao je partner Y Combinatoru (YC), tvrtki koja se bavila razvojem obećavajućih startup projekata.
U veljači 2014. suosnivač YC-a Paul Graham imenovao je Altmana predsjednikom YC-a. U postu na blogu iz 2014., koji vodi već 12 godina (https://blog.samaltman.com), Altman je izjavio da je ukupna procjena YC tvrtki premašila 65 milijardi dolara. Cilj mu je bio proširiti YC kako bi financirao tisuću novih tvrtki godišnje, posebno se fokusirajući na startupe “tvrde tehnologije”. U prosincu 2015. godine Altman postaje suosnivač OpenAI-ja, istraživačke platforme za razvoj umjetne inteligenciju, s Elonom Muskom, Jessicom Livingston i Peterom Thielom. OpenAI je osnovan s ciljem razvoja “prijateljske umjetne inteligencije”, “za dobrobit čovječanstva”. Organizacija je u početku financirana s jednom milijardom dolara obveza svojih osnivača i drugih investitora, uključujući Microsoft i Amazon Web Services.
U ožujku 2019. YC je najavio Altmanov prijelaz s mjesta predsjednika na manje praktičnu ulogu predsjednika odbora, što mu je omogućilo da se usredotoči na OpenAI. Od početka 2020. više nije bio povezan s YC-om. Altman je 2019. suosnovao Tools For Humanity, tvrtku koja gradi i distribuira sustave dizajnirane za skeniranje očiju ljudi kako bi se osigurala provjera autentičnosti i provjera dokaza osobnosti kako bi se suprotstavili prijevarama. Sudionici koji pristanu na skeniranje očiju dobivaju naknadu u kriptovaluti pod nazivom Worldcoin. Tools For Humanity opisuje svoju kriptovalutu kao pandan univerzalnom osnovnom dohotku. Regulator iz Hong Konga naložio je Worldcoinu da tamo prekine s radom, navodeći da je skeniranje i prikupljanje slika šarenice i lica “nepotrebno i pretjerano”. Altman ima nekoliko drugih ulaganja u tvrtke, uključujući Humane, koja razvija nosivi uređaj pokretan umjetnom inteligencijom, Retro Biosciences, istraživačku tvrtku čiji je cilj produljiti ljudski život za deset godina i Helion Energy, tvrtku za istraživanje nuklearne fuzije. Američki novinar Edward Zitron napisao je nedavno da je Altman “lažni prorok - otrcani prevarant koji koristi svoju izvanrednu sposobnost da impresionira i manipulira elitom Silicijske doline”. Ellen Huet iz Bloomberg Newsa navodi kako je došla do zaključka da “kad Altman nešto kaže, ne možete biti sigurni da to stvarno misli”, dok pioniru umjetne inteligencije Geoffreyu Hintonu nikako nije jasno kako je Altman “uspio prevariti toliko ljudi, tako dugo, s mješavinom pompe i prividne poniznosti”.
U studenom 2023. godine odbor OpenAI-ja objavio je da su donijeli odluku o uklanjanju Altmana s mjesta izvršnog direktora i Grega Brockmana iz odbora, iako su obojica bili suosnivači platforme. U objavi je navedeno da Altman “nije bio dosljedno iskren u svojoj komunikaciji”. Kao odgovor, Brockman je podnio ostavku na mjesto predsjednika OpenAI-ja. Dan nakon što je Altman smijenjen, The Verge je izvijestio da su Altman i odbor u pregovorima da ga vrate u OpenAI. Istovremeno, izvršni direktor Microsofta, Satya Nadella, najavio je da će se Altman pridružiti Microsoftu kako bi vodio novi napredni istraživački tim za umjetnu inteligenciju. Dva dana kasnije zaposlenici OpenAI-ja objavili su otvoreno pismo odboru u kojem prijete da će napustiti OpenAI i pridružiti se Microsoftu, gdje je svim zaposlenicima obećan posao, osim ako svi članovi odbora ne odstupe i vrate Altmana na mjesto izvršnog direktora. U početku je peticiju potpisalo 505 zaposlenika, što je kasnije naraslo na više od 700 od ukupno 770 zaposlenika, nakon čega je Altman vraćen u OpenAI. U svibnju 2024., nakon što su razotkriveni neki OpenAI-jevi dokumenti, Altman je optužen za laganje kad je tvrdio da nije bio svjestan odredbe o otkazivanju kapitala za zaposlenike koji odlaze i koji ne potpišu ugovor.
Također u svibnju, bivša članica odbora Helen Toner objasnila je razloge odbora za otpuštanje Altmana u studenom 2023. Izjavila je da je Altman zatajio određene informacije. Također je tvrdila da su dva rukovoditelja u OpenAI-ju prijavila odboru “psihičko zlostavljanje” od strane Altmana te dostavila snimke zaslona i dokumentaciju koja podupire njihove tvrdnje. Rekla je da su se mnogi zaposlenici bojali odmazde ako ne podrže Altmana te da je, kad je Altman bio izvršni direktor Loopta, menadžment dva puta tražio da ga otpuste zbog onoga što su nazvali “obmanjujućim i kaotičnim ponašanjem”.
Altman je poznat i po nekonvencionalnom ponašanju, po nošenju kratkih hlača, na primjer, i gotovo patološkoj ravnodušnosti spram običnih ljudi, u tolikoj mjeri da su neki njegovi kritičari tvrdili da boluje od blagog oblika Aspergerova sindroma. Paul Graham, suosnivač YC-ja, prije desetak godina je izjavio kako Altman, ubrzavajući napredak u liječenju raka, fuzije, nadzvučnih zrakoplova, umjetne inteligencije, pokušava zapravo sveobuhvatno revidirati način na koji živimo: “Mislim da je njegov cilj stvoriti cijelu budućnost”.
Altman je, nakon uspjeha ChatGPT-a, chatbot aplikacije tvrtke, svjedočio pred Pododborom za pravosuđe Senata Sjedinjenih Američkih Država za privatnost po pitanjima nadzora umjetne inteligencije, nakon čega je krenuo na svjetsku turneju, tijekom koje je posjetio 22 zemlje i susreo se s više čelnika i diplomata, uključujući britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, španjolskog premijera Pedra Sancheza, njemačkog kancelara Olafa Scholza, indijskog premijera Narendru Modija, južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola i izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga. Također, često je sudjelovao u raspravama o budućnosti umjetne inteligencije, usredotočujući se na etičke izazove i ulogu umjetne inteligencije u znanstvenim otkrićima. Godine 2012., tijekom cjelodnevnog pješačenja s prijateljima sjeverno od San Francisca, Altman je odbacio ideju da su ljudska bića jedinstvena. Dok je grupa raspravljala o napretku umjetne inteligencije, Altman je izjavio da “nema apsolutno nikakvog razloga vjerovati da ćemo za trinaest godina imati hardver sposoban replicirati ljudski mozak”: “Da, neke stvari se još čine posebno ljudskima - kreativnost, bljeskovi inspiracije niotkuda, sposobnost da se osjećate sretno i tužno u isto vrijeme - ali računala će imati vlastite želje i sustave ciljeva. Kad sam shvatio da se inteligencija može simulirati, napustio sam ideju o našoj jedinstvenosti i nije bilo tako traumatično kao što sam mislio. (...) Postoje određene prednosti biti stroj. Mi ljudi smo ograničeni našom ulazno-izlaznom brzinom - učimo samo dva bita u sekundi. Stroju se moramo činiti kao usporena pjesma kitova”.
OpenAI, neprofitna organizacija koju je Altman osnovao s Elonom Muskom, bio je zamišljen kao svojevrsna strateško-obrambena inicijativa koja će nas štititi od vlastitih kreacija. Nastao je iz Muskova uvjerenja da nas umjetna inteligencija može slučajno izbrisati. Problem upravljanja moćnim sustavima kojima nedostaju ljudske vrijednosti ilustrirao je scenarijem švedskog filozofa Nicka Bostroma iz 2003. godine. (Ovaj scenarij spominje i Yuval Noah Harari, izraelski medijavelist, povjesničar i pisac, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi “Nexus: Kratka povijest informacijskih mreža od kamenog doba do umjetne inteligencije”.) Ako biste izdali nalog svemoćnoj umjetnoj inteligenciji da proizvede što je moguće više spajalica, a da joj ne biste dali nikakve druge smjernice, AI bi mogao iskopati sve Zemljine resurse za izradu spajalica, uključujući atome u našim tijelima. Također, vjerojatno bi pobio sve ljude kako bi osigurao da ga ne spriječimo u toj namjeri. OpenAI je bio posebno zabrinut što Googleov odjel DeepMind Technologies razvija vrhunsku umjetnu inteligenciju koja bi mogla nadzirati svijet u potrazi za konkurentima.
“Ako umjetna inteligencija koju razvijaju pođe po zlu, riskiramo da zauvijek imamo besmrtnog i supermoćnog diktatora”, izjavio je jednom Elon Musk u razgovoru s Altmanom i dodao: “Ubojstvo svih konkurentskih istraživača umjetne inteligencije kao prvi potez čini mi se kao pomalo karakterna mana”.
Zagovornik je oporezivanja vrijednosti zemljišta i plaćanja takozvanog “univerzalnog temeljnog dohotka”. Godine 2021. napisao je post na svom blogu pod naslovom “Mooreov zakon za sve”, u kojem je izrazio uvjerenje da bi u roku od deset godina umjetna inteligencija mogla generirati 13.500 dolara godišnjeg bruto dohotka po glavi stanovnika SAD-a. Tri godine kasnije, 2024., predložio je novu vrstu univerzalnog dohotka pod nazivom “univerzalni osnovni račun”, po kojemu bi svim građanima SAD-a udijelio “dio računalne snage ChatGPT-a”.
Altman na svom blogu i u javnim nastupima rijetko govori o politici. Poznato je tek da je u svibnju 2020. donirao 250.000 dolara American Bridge 21st Century, super PAC-u koji podržava demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena. Jedini postovi na blogu, koje je posvetio politici, datiraju iz 2016. i 2017. godine, kad je progovorio o predsjedničkoj nominaciji Donalda Trumpa.
“Predsjednički izbori u SAD-u 2016. godine čine mi se najvažnijima do sada u životu. Nitko tko može glasati u SAD-u ne bi trebao ovo presjediti - moramo donijeti veliku odluku”, zapisao je i dodao: “Podržavam Hillary Clinton za predsjednika. Nikad prije nisam podržao predsjedničkog kandidata, ali ove godine pravim iznimku jer su ovi izbori iznimni. Donald Trump predstavlja prijetnju bez presedana Americi, a glasanje za Hillary je najbolji način da obranimo našu zemlju od toga”. Nakon Trumpove pobjede razgovarao je sa stotinu Trumpovih glasača, da provjeri što ih je motiviralo da glasaju za njega: “Ovo je bilo iznenađujuće zanimljivo i korisno iskustvo. (...) Iako me to nije trebalo iznenaditi s obzirom na podatke o glasanju, bio sam definitivno iznenađen raznolikošću ljudi s kojima sam razgovarao - nisam očekivao razgovarati s toliko muslimana, Meksikanaca, crnaca i žena tijekom ovoga projekta. (...) Želio sam razumjeti što se Trumpovim glasačima sviđa, a što ne sviđa kod predsjednika, zbog čega su bili nervozni, što su mislili o ljevici i, što je najvažnije, što bi ih uvjerilo da ne glasaju za njega u budućnosti”.
Zanimljiv je odgovor jednog od sudionika ankete, koji je izjavio kako ga iritira omalovažavanje Trumpovih glasača od strane pristaša Demokratske stranke i da su mnogi glasali za Trumpa iz revolta: “Republikanci, a ne demokrati, su ti koji će srušiti Trumpa. Morate nam dati priliku da priznamo da smo možda pogriješili bez da kažemo da smo loši ljudi. Ja već mislim da sam pogriješio, ali osjećam se izopćeno iz svoje zajednice”, izjavio je jedan od sudionika. “Prestanite nas nazivati rasistima. Prestanite nas nazivati idiotima. Barem poslušajte naše argumente.” Najčešći odgovor koji je čuo od Trumpovih glasača, koji ih je motivirao da glasaju za njega, bio je: “Ljevica je netolerantnija od desnice”.
Prema pisanju New Yorkera od prije desetak godina, u tekstu koji se bavio Samom Altmanom, mnogi su u Silicijskoj dolini postali opsjednuti hipotezom simulacije, teorijom da je ono što doživljavamo kao stvarnost zapravo izmišljeno u računalu. Dva tehnološka milijardera otišla su toliko daleko da su potajno angažirali znanstvenike da rade na tome da nas izvuku iz simulacije. Za Altmana, opasnost ne proizlazi iz naših mogućih kreatora, nego iz naših vlastitih kreacija.
“Ovi telefoni nas već kontroliraju. Spajanje (ljudi i tehnologije, op.a.) je počelo - a spajanje je naš najbolji scenarij. Svaka verzija bez spajanja bit će konfliktna: mi porobljavamo umjetnu inteligenciju ili ona porobljava nas. Potpuna luda verzija spajanja je da svoje mozgove učitamo u oblak. Volio bih to”, izjavio je Altman i dodao: “Moramo podići razinu ljudi jer će naši potomci ili osvojiti galaksiju ili zauvijek ugasiti svijest u svemiru”.
Ova mračna, apokaliptična Altmanova predviđanja vjerojatno su plod njegove dokazane paranoje. Altman se, naime, priprema za preživljavanje nakon apokalipse: “Moj problem je što moji prijatelji kad se napiju pričaju o načinima na koje će svijet završiti. Nakon što je nizozemski laboratorij modificirao virus ptičje gripe H5N1, prije pet godina, čineći ga super zaraznim, šansa da smrtonosni sintetički virus bude pušten u sljedećih dvadeset godina postala je donekle moguća. Drugi najpopularniji scenariji bili bi umjetna inteligencija koja napada nas i nacije koje se bore nuklearnim oružjem zbog oskudnih resursa. (...) Pokušavam ne razmišljati previše o tome. Ali imam oružje, zlato, kalijev jodid, antibiotike, baterije, vodu, plinske maske Izraelskih obrambenih snaga i veliki komad zemlje u Big Suru na koji mogu pobjeći”.
(Big Sure je neravan i planinski dio središnje obale američke savezne države Kalifornije, između Carmel Highlandsa i San Simeona, gdje se planine Santa Lucia naglo uzdižu iz Tihog oceana. Big Sur je nazvan “najdužim i najslikovitijim dijelom nerazvijene obale u Sjedinjenim Američkim Državama”, uzvišenim “nacionalnim blagom koje zahtijeva izvanredne postupke kako bi se zaštitilo od razvoja” i “jednom od najljepših obala bilo gdje na svijetu, izoliranim dijelom ceste, mitske reputacije.”)
Ovaj detalj, čini mi se, dovoljno govori o iracionalnosti ljudi koji upravljaju, kako je to rekao Harari, najmoćnijim i najopasnijim alatom u povijesti ljudske civilizacije. Umjesto zaključka, moglo bi se reći kako glavna prijetnja čovječanstvu nije umjetna inteligencija, nego ljudi koji njome upravljaju te je razvijaju. Altman je u suštini samo još jedna verzija doktora Frankensteina, koji je kreirao čudovište nad kojim pomalo gubi kontrolu, predstavljajući se naivnim svjetskim čelnicima kao Mesija iz Silicijske doline.